RTV Teorija i praksa

Borislav Mrkšić

GLUMAC I REŽISER PRED MIKROFONOM

Као što је i prva drama pred mikrofonom bila kazališna drama, drama napisana za kazalište, tako je i prvi glumac pred mikrofonom bio kazališni glumac. Gluma toga Theatre radiophonique razlikovala se od kazališne jedino po tome što je bila lišena vizuelnog momenta. Radilo se čak i tako da su glumci zbog uvjerljive igre oblačili pred mikrofonom kostime i stavljali maske. Pred mikrofonom glumac ne igra izravno za publiku, već se njegova igra tumači, prenosi mehaničkim sredstvom, u ovom slučaju radio-uređajem. Osnovna oznaka kazališne glume jest činjenica da je to i vremenska i prostorna umjetnost, auditivna i vizuelna, što znači da se odvija u stvarnom dramskom vremenu i stvarnom dramskom prostoru, da je poimana istovremeno i sluhom i vidom, jer glumac stvara svoju kreaciju i govorom i gestom. Na pozornici se glumac nalazi usred iluzije stvorene Ijudima, usred dekoracije i svijetla. 1 sam je dio njih. Njegova je akcija u neprekidnoj razvojnoj liniji. Zato ima mogućnosti da se koncentrira na cjelovito stvaranje lika i na maksimum sugestivnosti u sebi i u onima oko sebe. Na radiju je interpretor teksta prikračen za vizuelnu akciju i za »vrhunac dramske akcije«. On ne radi na razvoju svoga lika. Samo za vrijeme kratkih dijaloga ima mogućnosti da dinamički sudjeluje na oblikovanju karaktera koji predstavlja. Radio-glumac nema scenskog prostora, njemu je određen smjer govora. Zato je on prije svega neke vrsti recitator, dakle »glumac-recitator« (»dramski recitator«).

32