RTV Teorija i praksa

medij jeste supercentralizovani slabo diversifikovan, onda će i čovek, kao vrsta, podleći istim karakteristikama. Na sreču, tehno-evolucija je razvila potpuno nove medije komuniciranja, kao što su portabl VTR, VT, kabl TV, video-kasete, kućni kompjuteri, i sl. Ali prethodno valja nešto reči o teoriji informacija naravno, kroz prizmu savremene teorije medija. Za medijske analfabete to je svakako neophodno. Zato što smo aperceptivna bića, mi smo zaokupljeni ne nadražajima i reakcijom na njih, več mehanizmom nadražaja i reakcije. Ipak, poimanje mehanizma nadražaj-reakcija tek je u ovom veku sjedinjeno, odnosno povezano s pojmom tehnologije. Među medijskim analfabetama i onim „saoblikovanim humanistima” prestrašenim tehnologijom veruje se da do tog povezivanja nikada i nije došlo. Zato treba reči sledeće: Industrijska revolucija je, u suštini, bila revolucija tehnologije koja je imitirala rad čovečijeg tela, samo što je taj rad obavljala brže i bolje. Radikalne tehnologije kibemetske revolucije mehanizuju kontrolne sisteme i, na taj način, produžuju domete čovečjeg mozga, koji je isključivo kontrolni sistem. Slika mozga, na primer, koji sam pokušava da obavi svoj fizički rad - udaranje glavom o zid - simbolizuje potpunu beskorisnost. Informacija predstavlja energiju kontrolnih sistema. I kao što elektricitet povečava i obogačuje fizičku akciju, informacije povečavaju i obogačuju kontrolne procese. Na primer, informacijskim izlazom jednog jedinog prsta na ruci moguče je kontrolisati mrežu vrednu milijarde i milijarde dinara, i preneti informaciju na bilo koji kraj sveta. Taj se proces naziva telefonskim razgovorom. Informacija, kao i ostale vrste energije, poseduje svoju osnovnu veličinu. Ta osnovna veličina naziva se bit. Jedan informativni bit najmanja je količina potrebna da bi se dobiio binarno ~da” ili „пе”. Kombinacije binarnih odluka izazivaju i kompleksnije kontrole, pa tako, na primer, samo pet moždanih čeiija ili kompjuterskih kola u stanju su da proizvedu 32 različite kombinacije. Pošto se stvarni kapaciteti i kompjutera i čovečjeg mozga kreću u rasponu od miliona do milijardi čelija i kola, potencijali kombinacija su nesagledljivi.

249