RTV Teorija i praksa

ideološkim oblicima svijesti. Samo bismo u besklasnom društvu mogli pretpostaviti da će komunikacijski uvjeti biti uvjeti same društvenosti. da če omogućiti apsolutnu prozračnost drušUmnih odnosa, da društveni interesi kao izraz najšire društvenosti neće dopuštati nikakvu ideologijsku mimikriju; da će neposredna društvena komunikacija individuuma kao takvih, lišena svih personifikacija otuđenih moći, svaki individualni interes poopčiti, a svaki opči individualizirati” (str. 24, 25). Dosledan u svojoj želji da se uputi u ono što „пе zna, ali što zna da bi valjalo znati na drugi način”, Matko Meštrovič se trudi da rasvetli mnoga druga pitanja kao što su oblici društva i oblici društvene svesti, subjektivni činOac i objektivni interes. Autor se pita koji i čiji se interesi mogu kvalifikovati kao samoupravni i misli da bi više pažnje trebalo posvetiti tom kvalifikativu nego kategoriji pluralizma samoupravnih interesa što je kao nova kategorija raširena u našem političkom sistemu. Govoreći nadalje o ekonomskim i društvenim odnosima kaže da ~put kritičkog osvjetljavanja tog razvoja ne može ići mimo procesa samoprepoznavanja cjelokupnog realiteta društva”. Autor upozorava da istorijski realitet ima svoje dimenzije i ukazuje na to da su u dosadašnjim istorijskim proizvodnim odnosima Ijudi stupali u međusobne odnose kao proizvođači, a u udruženom radu stupaju u međusobne odnose kao Ijudi što podrazumeva celokupna društvena biča, a to je onda udruživanje iznad granice podele rada. Kako se udruživanje rada ostvaruje u određenjima datim društvenom podelom rada, to se i Ijudi udružuju sa svojim međusobnim otuđenjem bez obzira što udruživanje povečava društvenu komunikaciju među njima. Na poseban način koji svakako treba pozdraviti, autor se trudi da rasvetli mnoga interesantna i važna pitanja: kultura kao totalni fenomen; kultura kao razmenska vrednost i kapital, kao samosvrha i mondijalizacija kapitala i nov način proizvodnje; ideologija kao proces; indentifikacija istorijskih snaga; svet kao komunikacijski proces, i mnoga druga. Posebnu pažnju zaslužuje deo knjige „Društveni kapital, dohodovni odnosi i kreditni sistem” u kome autor

281