RTV Teorija i praksa

značenje rodi 1 prenosi” (str. 18-19). U vezi sa ovom temom autor pokušava da rasvetli pitanje znanja uopšte. Šta je to znaje? Da li je to sadržaj onoga što se nalazi u Ijudskom duhu? Može li se definisati jedinica znanja? Može li se utvrditi cena znanja i da li je znanje roba? Šta je razvoj pa i ekonomski razvoj u užem smislu nego proces saznanja? Autor iznosi da se već sada naglašava da je informacija danas primami resurs i da je znanje najvažnije bogatstvo jednog naroda. Čak postoji svojevrsna komunikacijska ekonomija s obzirom na način kako se do poruka dolazi i kako se njima trguje. Vrlo oštroumno autor nam, na osnovama Marksove misli, otkriva kako iz robnog karaktera proizvodnje nastaje i postvareni-otuđeni oblik mišljenja. Taj opredmećeni oblik mišljenja sastavni je deo svih nauka koje na kraju ipak služe stvaranju moči - kapitala. Objašnjavajući pojam informisanja i informativne delatnosti kao neodvojivi deo celine društva. gde je za svaku vezu koju želimo uspostaviti na nivou društva (unutar proizvodnje, potrošnje, rekreacije, političke akcije i dr.) potrebno pretpostaviti međusobno opšte i pojedinačno informisanje, Meštrović se poziva i na naše ustavne odredbe gde je naznačeno da je sistem informisanja od posebnog društvenog interesa i odmah naglašava da su za konkretizaciju društvenosti informacija presudni društveno-ekonomski odnosi, da određenje tokova društvenih procesa prevazilazi „informacijski” nivo i da je to u Ustavu određeno položajem čoveka u udruženom radu (član 10) i položajem radnih Ijudi u društveno-političkom sistemu (član 88). Zastupajući mišljenje da informacijsko-komunikacijski sistem nije izdvojen nego sastavni deo celine i sveuKupnosti društvenog odnosa autor kaže; „Razumljivo je da je svaki pojam društvenosti povjesno i klasno determiniran, da društvenost kapitala implicira interesnost kapitala, a društvenost samoupravnog društva interese oslobođenja rada. U oba slučaja društveni uvjeti Komunikacije među Ijudima proizlaze iz njihova odgovarajućega društvenoga položaja. Svi problemi KomuniKacijsKe domene reflektiraju proturječnosti društvenih odnosa, ali ih u najvećoj mjeri prikrivaju

280