RTV Teorija i praksa

informativno-komunikacijskoj djelatnosti" istakao da ~u suvremenim društvima sve više sa/rijeva svijest da bez povećane aktivnosti naučnog, obrazovnog, informativnog i tehnološkog kompleksa nema izlaza iz ekonomske i socijalne krize, i da je nemoguće ravnopravno uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Za jugoslavensko društvo posebno važi da bez povećane aktivnosti na području komuni acijskih i informacijskih nauka nećemo slijedečih decenija moći znanjem, kadrovima i komunikacijskom tehnologijom da dostižemo viši nivo tehnološkog razvoja, ni i da razvijemo nove odlike socijalističkog samoupravljanja.” F, Vreg se s tim u vezi zalagao za preobražaj sistema novinarskog obrazovanja u jedan moderni studij. Sadašnja tendencija da se novinari školuju u sastavu drugih fakulteta (ponajviše fakulteta političkih nauka) više ne može biti podržavana, prema mišljenju autora, jer se u takvim nenovinarskim učilištima više studiraju druge struke i discipline od novinarskih i publicističkih Mi, zato, danas imamo više među novinarima politologa, pravnika, ekonomista i kulturologa raznih smjerova nego pravih novinara koji su sposobni da otkrivaju novosti, obrađuju ih i posreduju gradanstvu Zbog tih nedostataka sadašnjeg sistema obrazovanja novinara F. Vreg se založio za osnivanje posebnih fakulteta za novinarstvo. „Prednosti fakulteta za novinarstvo ogledaju sc u tome što mogu da okupljaju mlade talente koji pokazuju nadarenost za poziv i da organiziraju stručno provjeravanje darovitosti za publicističko stvaralaštvo. Novinarsko pisanje se ne može naučiti. Опо je, više ili manje, plod prirodne darovitosti. Promctejske varnice publicističkog stvaralaštva ne može da upali ni univerzitet niti praksa.” Obrazovanje novinara u tom smislu treba shvatiti kao ispravnu sclekciju darovitih i njihovo maksimalno praktično razvijanje. a nc kljukanje svakojakim kolegijima koji čcsto nemaju ni potrebne veze s novinarskim zanimanjem. Analizira|uci razvoj informativne djelatnosti u razvijcnim društvima, Vreg je došao do intercsantnih spoznaja koje još nisu prodrle u svijest onih koji dugoročno planiraju tu djelatnost u našem društvu Naime, ~u razvijcnim društvima u informativnoj djelatnosti je zaposleno više od polovine stanovništva, a

114