RTV Teorija i praksa

ne računaiući troškovc 'а tehnologi'u transponoc an a tonova. \' niih se pla. am dodaci 'а mudrare i ■ orkestra. strani dirigenti. virtuori i vrhunske pevačicc 7 a vreme međunarodnog seminara u Nici o ..Ekonomiii pozorišta i audiovizuelnih tehnika” predsednik Pariske opere uveravao ie da po'orišni TV prenos u fonđu niegovog po'orišta i mosi s\ ega 0.5"n 15 U/aludno ie očekivati da e u budu nosti državne televi/iie moći da donesu vecu pomo ; mu i kom životu u borbi koju vode protiv novih komerci alnih televi i a posle prestanka monopola njihovi se izvori smanjuju - bilo da potiču od pretplata bilo od reklama - pa su primorane da veći deo sredstava posvečuiu popularnim emisiiama i da za toliko smanje deo fonda određenog m kulturnie emisije Ovakva tendenciia uočava se kod največeg broja organizacija članica UER, kao što se mpaža i smanjenie vremena re/ervisanog 'а kulturne emisije 16 Državne televizije trebalo bi da se oslone na one predstave koje pripremaju subvencionisane kulturne institucije, Značaj posla koji državne televizije obavljaju nikako ne može da se zanemari: proširujući na široku televizijsku publiku operske iii koncertne predstave one opravdavaju društvena sredstva koja kulturna instituciia dobija Uspostavlja se iskustvo ra/mena i pomoči i/među javne radio i TV organi/acije i subvencionisanih kulturnih institucija U stvari r u _prvim eksperimentima satelitske difu/ije povezane kablom koja se razvija u Evropi na ECS, pored potpuno komercijalnih televizija kao što su Sky Channel ili Musilc Вох nema projekta koji bi bio potpuno posveeen mu/ičkim programima Nema ni potpuno kulturnih programa: na evropskom nivou ra/vija se model tradicionalnih državnih televi/ija Sa

Anciiv I .anjuivr. „I. Opcra dc Paris”, dans: L i coniiinic du spectacie vivant et l’audiovisuel (Pariska opera, u: Ekortomija pozorišta i audiovizuelnih tehnika), op. cit. str 117. 16 Godišnji statistički pregledi UER televi/iiskim pmgramima organiracija članica

122