RTV Teorija i praksa

prozračna i sa što boljim utiskom prostomosti i stereo-efekta. ~U muzici iz onoga kako je nešto iskazano proizilazi i ono šta je u stvari iskazano” {Pavle Stefanovič. esejist i muzikolog, „Treči pogram Radio-Beograda". broj 25, 1975).'0vaj citat može poslužiti kao osnovni estetski kredo objektivnog m’etoda tonskog snimanja. Ovaj metod nalazi svoju primenu najviše kod snimanja ozbiljne muzike. Drugi metod je subjektivan. Estetski prilaz dopušta neograničene slobode u upotrebi celokupne tonske tehnike koja stoji na raspolaganju tonskom snimatelju i producentu. Đerđ Ligeti kaže: „Nasuprot mnogima koji misle da umetnost mora biti istinita ja smatram da umetnost mora da laže... Umetnost, dakle, mora da nas zavarava nečim što u stvarnosti ne postoji” („Тге, i program Radio-Beograda”, broj 62. 1984). Ovaj citat može biti radni i estetski kredo snimateljima zvuka koji svoj rad baziraju na subjektivnoj metodi. Velike mogučnosti koje pruža i nudi sadašnja tonska tehnika snimatelju-kreatoru omogučuju da konačan proizvod - tonski snimak zvuči realno ali istovremeno i neprirodno. Kod ove vrste snimaka upotrebljavaju se raznovrsni mikrofoni čiji je broj uglavnom ograničen izborom i brojem kanala na višekanalnom magnetofonu, primena filtera i ostalih uređaja za obradu tona uglavnom je neograničena, snimatelj a ne izvođač utiče na dinamiku i prostorni raspored pojedinačnih kanala, i od kreativnih sposobnosti snimatelja zavisi i krajnji kvalitet tonskog snimka. Subjektivna metoda zastupljena je uglavnom kod snimanja zabavne, pop i rok-muzike Produkcija je velika i raznovrsna, a udeo producenta i snimatelja odlučujuči. BUDUĆNOST Tehnička revolucija u mikrotehnici, nastala krajem sedamdesetih godina ovog veka, našla je veliku primenu i u tonskoj tehnici. Sto godina posle prvog tonskog zapisa Tomasa Eđisona, kompjuterizacija prodire i u oblast tona i uspostavljaju se novi principi i norme digitalno snimanje, Digitalizacija audio-signala treba

162