RTV Teorija i praksa

Ljubinko Miljković,

Branislava Mijatovića

RAČUNARI U ETNOMUZIKOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA

Vesku. mome starom drugu. povodom dvadesetogodišnjice rađanja naših ideja

Ovaj rad je rezultat uverenja da se i etnomuzikologija, kao i druge nauke koje počivaju na egzaktnim saznanjima, ne može oteti izazovima koji se u oblasti kompjuteristike javljaju poslednjih decenija. Doskora je šansa za korišćenje tih novih analitičkih mogućnosti mogla zavisiti i od eventualnih srećnih okolnosti, jer su veliki računarski sistemi bili dosta retki. Međutim, posle 1975. godine, kada proizvodnja ličnih, portabl-računara beleži do tada neviđen uzmah, prihvatanje nove tehnologije sa njenim izuzetno preciznim manipulativnim postupcima, postalo je već stvar izbora. Na primer, mi i dalje možemo bez kompjuterskog upoređivanja relevantnih podataka da dođemo do osnovnih analitičkih saznanja o muzičkoj tradiciji nekog etnogeografskog regiona, ali nam već za analizu bilo kakve značajnije mase podataka (recimo o dva veća regiona) mora nedostajati neki sistem automatske obrade. Ili, sasvim konkretno: da bismo o narodnoj muzici Srbije došli do produbljenijih znanja potrebno je iz okvira oko 400 do sada publikovanih napeva izvršiti unos oko 50 000 različitih kodiranih formula sa po oko 30 znakova, što iznosi približno 1 500 000 znakova. Međutim, za svaki od specifičnih odgovora koji se pribavlja ukrštanjem potrebno je uvek iznova izvršiti manipulaciju svih tih podataka, što je bez primene računara praktično nemoguće, a pomoću AOP programa moguće je dobiti neograničen broj odgovora u različito vreme, jer jednom uneseni osnovni elementi na suportima (disketama, kasetama itd.) ostaju trajno zabeleženi i upotrebljivi. Zbog toga je već sam pristup ovom problemu morao biti sistematičan, štoje podrazumevalo realizaciju u više etapa i to:

124