RTV Teorija i praksa

umetnosti predstavlja suštinski čin režije kao ucelovljenja, „као poslednjeg uobličavanja filma, tj. međusobnog logičkog raspoređivanja i povezivanja snimljenih kadrova prema izvesnim uslovima njihovog reda i trajanja” u kojima če reditelj filma stvoriti utisak o kretanju, ritmu, vremenu i prostoru? Rečju, montaža režijom ostvaruje život filma kao umetničkog dela. O montaži danas vredi govoriti kao o režiji u multimedijima (film, drama, opera, radio, televizija, video, mass-art, cirkus, šou, lutka, crtani i animirani film, performans, hepening)... 0 režiji kao montaži ili o montaži hao režiji danas vredi govoriti i samom činjenicom da naše postmoderno doba pruža neslućene primere režije kao montaže, ili obrnuto, montaže kao režije u svakidašnjem životu, društvu, privredi, politici, ekonomici, naukama 1 posebno umetnostima našeg vremena. I odista, nema te umetničke discipline koja ne bi poznavala zakone montaže i principe režije. iNije reč o „gvozdenim metodama”, več naprotiv, o otvorenim procesima interdisciplinarnog pristupa fenomenu montažnog mišljenja i osečanja, montažnih postupaka u umetničkom, estetskom i najzad tehničkom aspektu montažnog stvaranja egzistencije umetničkog dela. U ovom ogledu pokušačemo razumeti režiju kao umetnost celine, kao intencionalni, procesualni estetski čin i montažu kao njeno praktično umetničko i estetsko ostvarivanje. Prihvatajuči načela fenomenološke estetike mogli bismo postaviti predmet režije kao montaže u suštinu kreativno umetničke genetike, kao sine qua non, da bez kreativne montaže nema umetničkog dela, ali ni jednog ni drugog nema, niti može biti, bez stvaralaštva reditelja - estetskog tvorca celine. O režiji kao montaži vredi govoriti i s obzirom na činjenicu da su pronalasci filmske montaže neslućeno uticali na montažnu estetiku umetnosti u našem vremenu, a naročito na nove tendencije intermedijalne režije u brojnim dramskim disciplinama. Još jednom se pokazuje kako je režija kao fenomenološki postupak ostvarivanja scenskog ili filmskog umetničkog dela, umetnost s brojnim diferentia specifica, a da ima onoliko montažnih postupaka koliko ima medija.

102