RTV Teorija i praksa

tehnološkom stupnju jesu trake ostvarene u beogradskom studiju Say (za pet vokalista i traku) P. Pinjona i Audiospacijal (za ženski hor i elektronske zvukove) V. Radovanoviča. U Audiospacijalu su i hor i elektronski zvukovi tretirani kao pokretni i nepokretni zrvučni izvori. Mada netransformisan, horski zvuk se po načinu proizvođenja mestimično približava elektronskom zvuku, a elektronski - pored autohtonih - obuhvata i zvukove slične vokalnim i instrumentalnim. U Synthesisu (za flautu, martenove talase, vibrafon, kontrabas, udaraljke, elektronike uživo i trakul Davorin Kempf je, pored sinteze elektronskog i instrumentalnog zvuka, težio i ka drugim oblicima sinteze: tradicije i avangarde, organizovane i slobodne fakture (s grafičkim ekvivalentom u preciznoj i nepreciznoj notaciji), tradicionalne tehnike izvođenja na instrumentima i proširenja njihovih izražajnih sredstava. Pored ovih dela, mogu se pomenuti i Zvona (za ženski hor i traku) L. Frajt, Opadanje lišća čini drveće nevidljivim (za ženski hor, instrumentalni ansambl i traku) Marjana Šijaneca. For уои (za glas i ring-modulator) M. Kelemena ređi je primer elektronike uživo. Sinteza elektroakustičke muzike sa drugim medijima slabije je zastupljena, a tamo gde jeste - posredi je koordinisanje sa verbalnim, kinestetskim fmizanscenom), svetlosno-vizuelnim, videom itd., sa posledicama promene značenja muzike i efekta sinestezije. lako od 1958 (Taktizon-pokret-zvuk V. Radovanoviča) postoje višemedijski projekti, a od 1965. i fonoplastički teatar (Diana Nemorensis 1969. i Songelu 1972. B. Sakača), oni u prvom slučaju nisu realizovani, a u drugom ne uključuju elektroakustičku muziku. Zato bi se moglo uzeti da se tek od nekih ostvarenja Acezanteza počinju da rade višemedijska dela sa trakom, pri čemu je odnos između medijskih elemenata manje ili više precizno definisan. Tu spadaju: Vesti (za glumicu, pevačicu, kamerni ansambl, traku i projektore) Zlatka Pibernika, Lei parla Italiano M. Petroviča koji uključuje verbalno, Anton sa Vebernom i bez Veberna istog autora u kome su tri relativno samostalne medijske linije (elektronski zvukovi, pokret, verbalno) precizno

152