RTV Teorija i praksa

Ludviga Bavarskog koji ne voli Prusku - i novac je presahnuo. U tom momentu čine ponudu Vagneru za teatar London i Čikago. Ali Vagner ostaje u Nemačkoj. i to u Bavarskoj, u divnom planinskom kraljevstvu Ludviga. Posle pet godina natezanja... izgrađeno je najzad pozorište na jednom bregu izvan Bajrojta. omanjeg grada vrlo lepog položaja i prijatne svežine...” I zatim je Isidora opisala da „pred sezonu bajrojtskog teatra stigne prvo čitav jedan svet umetnika, a zatim drugi, šareni svet abonenata. Grad se izmeni, oživi, jezici se pomešaju. Ali od onog brežuljka veju stalno neke opomene, patetika, melanholija, uzdah i želja nemogućeg... Zadrhče svaki posetilac Bajrojta u očekivanju da ga proguta ona tvrda i zatvorena crvena kuča, jedini teatar koji neće popularnost, koji hoče, naprotiv, isključenost, tajnu asimilaciju odabranih muzičkih duhova. Realnost koju Vagnerova muzika otkriva, ta realnost nije za prosečnog čovekal” Tako je pisala i govorila naša najumnija književnica o Bajrojtu i Vagneru, kojeg je cenila visoko, ali se dvoumila u pogledu njegove sraslosti za njeno srce i apsolutni mu/.ički sluh, o čemu su ostali tragovi i u njenim pismima. Ве/ sumnje. neobično je i zato zanimljivo što baš Isidora Sekulie svoj ogled o Suzaina sina razrnetnoga Ivana Gunduliča počinje upravo navodom iz l*riča Solonnmovih koji glasi: ~]er sa žene kurve spada čovck na komad hleba, i žena pusta lovi dragocenu dušu”. Ali, od toga je značajnije da ona taj esej započinje mišlju čija se aktuelnost obnavlja sa ponavljanjem kriznih vremena. Nije, međutim, čudno što jc baš ona došla na tu pomisao koja ima svakako korene i u književnoj istoriji, ali i u ondašnjoj aktuelnoj evropskoj kulturnoj situaciji, opterećenoj surovim naletima fašizma, a Isidora je dobro poznavala i uslove z.a duhovni život i smrt i u samoj Ncmačkoj, čije je kulturne eentre više puta pohodila a u Berlinu je i doktorirala 1 sasvim je opravdano Sto je za ilustraeiju u/ela baš Tomasa Mana, mada na prvi pogled • o može izgledati nelogično s ob/irom da je tema predavanja bilo delo dubrovačkog pisea. „Kulturna islorija sveta odaje jednu tajnu: da se umetnički talenti i ideje javljaju, kako u porodieamu, tuko i u narodima,

25