RTV Teorija i praksa

U orbiti književnog teatra princip opreznog odnosa prema književnosti bio je blizak pojmu televizijskog čitanja proze. Oni dopunjuju, potkrepljuju i rasvetljavaju jedan drugog. U jasnom ogledalu tada se još nije videla karakteristika konkretne žanrovske tvorevine, već jedna od ispoljenih tendencija uzajamnih uticaja televizije i književnosti. C itanje proze ili poezije na televiziji može da se bukvalno tumači - kao čitanje sa ekrana, u kadru, kada televizija postaje vrsta estradnog prostora. Sudbina književnog teatra je i bila predodređena takvim tumačenjem koje je stalno raslo; književi teatar je postepeno prelazio na stranu estrade, predavanja kao takvih. Televizijsko čitanje može da se razume i široko - kao čitanje pon.očue krana. U ulozi čitaoca (ne čitača!) nastupa sama televizija sa svim arsenalom svojih izražajnih sredstava. A ovde se otkrivaju raznovrsne mogučnosti za razvoj televizijske adaptacije. Završavajuči razgovor o književnom teatru uputičemo na veoma značajnu okolnost: ovaj žanr se pojavio u okrilju literamih redakcija televizije, njegove predstave su ostvarivali oni isti scenaristi, reditelji, umetnici koji su stvarali književne emisije i čiji je osnovni i glavni cilj bio propagiranje knjige. Pronalazeči genezu televizijskog književnog teatra, sečali su se ponekad i negdašnjeg „teatra žive knjige” i „sudova” o književnim likovima i čitalačkim monodramama. Ali sve ove asocijacije su kasnije došle. A neposredni prethodnici i najbliži srodnici književnog teatra (što može da posvedoči i autor ovih redova) bile su televizijske emisije - takve kao što su, na primer, Reportaža iz knjige i Književna igra. Iza spoljnih razloga, iza organizaciono-proiz.vodnog „sinkretizma” tadašnje televizijske diskusije krila se unutrašnja uslovljenost. Apsolutno zakonomerno izgleda to što je televizijska adaptacija na samom početku pokazala svoju korenitu vezu sa kulturno-prosvetnom funkcijom televizije. U smislu učvrščivanja statusa književnosti ovde se uzdiže osnovni princip književnog teatra (proza bez gubitaka). Dozvoličemo sebi da

77