RTV Teorija i praksa

Situacionih reči ima svega 1% (3%) i to: zamenica samo 0,5% (2%), a rečci, takođe, 0,5% (1%). Gramatičkih reči ima 26% (8%). Predloga je 17% (6%), a veznika 9% (2%). Struktura leksikona MI TV i R uzorka razlikuje se u nekoliko detalja. Razlike su se pokazale u zastupljenosti pojedinih kategorija gnomskih reči. Procenat imenica i brojeva veći je u R, a procenat glagola (iako vrlo mali u oba uzorka) u TV uzorku. Uz to valja napomenuti da je u R uzorku MI upadljivo više imena mesta (ođ ukupnog broja imenskih reči [779] 290 imenica [37%] su toponimi, a u broju osnovnih imenskih reči [lBs] 94 imenice [5l %] su imena mesta). Veći broj imenica (naročito imena mesta) i brojeva (temperaturne vrednosti) u R uzorku MI predstavlja jezički odraz specifičnosti R kao medija. Ove osobine izostaju u strukturi leksikona MI koji se emituju putem TV pošto se za prenošenje informacija ove vrste TV medij koristi drugim, vizuelnim sredstvima. Time se kod TV medija vrlo često postiže povećana redundantnost (ista poruka se prenosi i auđitivnim i vizuelnim sredstvima) što je neophodno za potpuni prijem informacija ovoga tipa. Jezik MI koji se emituju preko TV odlikuje se vrlo malim brojem glagola. 13 U R uzorku glagola je još manje, svega 5% (7%). Na primer u jednom tekstu RB eksplicitno nije pomenut nijedan glagol, dok je u drugom tekstu, takođe RB, dva puta upotrebljen jedan isti glagol. Ovome valja još dodati da je u R uzorku manje i imenica kojima se kondenzuje rečenična predikacija. Sve ovo upućuje na zaključak da je mali broj glagola opšta odlika jezika MI. Odsustvo glagola u ovom tipu saopštenja nije rezultat učestalih nominalizacionih procesa, kao u nekim drugim

13 Procenat glagola u meteorološkim izveštajima na televiziji manjije nego u vestima na radiju [LeS, 1987:84], a gotovo identičan procentu glagola u novinskim naslovima [GRUDIS, 1976:53]. Očckivao bi se upravo suprotan podatak budući da su novinski naslovi specifičan vid jezičke poruke za koji je karakteristična nepotpuna sintaksa sa čestim izostavljanjem glagola i upotrebom deverbativnih i deadjektivnih imenica.

82