RTV Teorija i praksa

nazvali sindromom Šećerovski. U Francuskoj, koja uvažava demokratske principe, čak i male partijc kandiduju svoje Ijude na izborima ne zato što očckuju da će oni dobiti izbore nego zato što tako stižu na nacionalne kanale i imaju najširi pristup javnosti. Oni, svakako, otpadaju u prvom krugu da bi u drugom ostale dve najjače, etablirane partije koje onda ponovo koriste to pravo. Najzad, želim da kažem da mi je dosta ovakvib skupova јег jednom već treba staviti tačku na takav tretman naše nauke koja se izlaže principu ~živ mi Todor da se čini govor” što je nepotrebno ponižavanje na koje neću pristajati. Ako neko želi da nas pita i besplatno koristi pamet, što u svetu nije dozvoljeno, neka pita na vreme јег posle toga nema smisla. To se, svakako, odnosi i na zakon koji je u pripremi i o kojem smo ovde govorili. Jovanka MATIĆ Jugoslovenski institut za novinarstvo RAZLIKE IZMEĐU SAVEZNOG I REPUBLIČKOG ZAKONA Ukazaću na neke razlike između saveznog i rcpubličkog zakona o informisanju јег smatram da je ovaj drugi iza nekih rešenja koja je ponudio savezni zakon. U republičkom zakonu još uvek preovlađuje stari koncept procesa informisanja kao hijerarhijskog prosleđivanja informacija preko sredstava informisanja za čije delovanje su odgovorni osnivači što ide na šlctu jednog šireg koncepta javnog komuniciranja u kome se uz slobodno i ravnopravno učešće svih društvenih subjekata razmenjuju društvena iskustva i informacije od značaja za širu zajednicu. Savezni zakon je bliži tom konceptu mada i on ne koristi pojam komuniciranja nego informisanja. Oba u prvom stavu prvog člana proglašavaju slobodu informisanja ali jc u republičkom zakonu taj konccpt šturo izložen ostajući na konstataciji da sva pravna i fizička lica imaju pravo đa se bavc javnim informisanjem. U saveznom zakonu sc kaž.c da sva

34