RTV Teorija i praksa

poslovnik parlamenta reguliSe takvu proceduru ili kako funkcioniše vlada kada priprema neki tckst. Ali, mislim da vlast, koja hoće da bude demokratska, mora da obezbedi mišljenje Ijudi iz dclatnosti na koju se budući zakon odnosi, Ijudi iz nauke, profesionalaca, u ovom slučaju novinara. To bi trebalo da bude zahtev i u ovoj i u drugim oblastima da ne bismo opet dobili tckst sa kojim se nismo prethodno upoznali. Ranije smo bar imali kakvu-takvu priliku da nešto prethodno vidimo i da neko svoje mišljenje kažemo. Zakon o javnom informisanju iraa i neka dobra rešenja ali s obzirom na naš interes da on bude što bolji, ukazujemo na ono što bi trebalo bolje regulisati. Ovaj zakon ima jednu opštu manjkavost što jc najmanje zakon o profesiji, o tome kako trcba da rade novinari, redakcije i svi oni koji posluju u organizadjama koje se bave javnom rečju. Tu su brojna pitanja ostvarivanja nekih odredbi kao Sto jc ona iz čiana 11 gde se kažc da su državni organi dužni da daju podatke sredstvima informisanja o svom radu od intcresa za javnost. U praksi imamo velikih problcma jer se na neke događaje selektivno pozivaju rcdakcijc a u studio nerado dolaze npr. predstavnici vladc da • govore na neku temu iz programa vlade i sl. Postavlja se, dakle, pitanje kako to pravo iskorisliti, ko njcga štiti, kako urednici i novinari da ga realizuju. U članu 15 se kaže da su novinari dužni da sc pridržavaju zakona i novinarskc ctike (kodcks novinara). U ovom trcnulku, koliko znam, imamo jugoslovenski novinarski kodcks a!i on sc nc pnštujc kao ni mnoge drugc stvari po rcpublikama. fmaććmo verovatno i rcpubličkc kodcksc a govori se da će ih imati i veće rcdakcijc pa onda nijc jasno koji ćc i čiji kodcks biti jači i zalo zakon mora to prcciz.no da reguliše. Nekoliko učcsnika u raspravi je, s pravom, pomcnulo i drugi stav ovoga člana koji kažc da se prava i obavczc novinara u obavljanju poslova javnog informisanja uređuju osnivačkim aktom i slatutom. Rckao bih da jc lo jcdan od najvcćih propusta u ovom z.akonu. Znači li

47