RTV Teorija i praksa

društvene svojine pa tako i ono što ima Radio-televizija Beograd ili je kolektivna ili državna svojina. Analitički se moramo približili takvim zakonima koji će izložiti materiju kohercntno da se ne bi sa jednog skakalo na drugi princip u dve odrcdbc istog člana. Kolega Radojković je odlično govorio šta znači deregulacija sa težištem na stvaranju konkurencije. U samim medijima moguća je i funkcija javne službe i profit, moguće je, kao u celoj zapadnoj Evropi, postaviti simultano dejstvo profitnog i pretplatničkog. Možda bi se sa izvesnom dozom cinizma moglo reći da i ostvarivanje intelektualnih sloboda zavisi od količine intelekta pa je neobično zakonski podrazumcvati npr. da saradnik donosi samo dobre tekstove koji sc bcz njegove saglasnosti ne mogu redigovati itd. Pitanje je gde pripadaju te odredbe o etici posla i profcsijc od kojih su neke sasvim notorne. Ne dopada mi se, s druge strane, ni napomena da će nešto biti rcgulisano statutima pa se u toj klackalici regulacija-đeregulacija Ijudi teško snalaze. Sve zakone treba očistiti od toga a zahvatiti one bitne stvari. Kao prilog diskusiji o statusu novinara, dodao bih da o udvorištvu ne treba govoriti u prošlom vremenu јсг smo iz onog jednopartijskog prešli u ono što se u nekim medijima lepo vidi - na pluralisličko udvorištvo. Rade VEUANOVSKI Radio Beograd PROFESIONALIZAM PO ZAKONU ILI PO KODEKSU Bilo bi izvanredno kada bi se bar deo onoga što je ovde rečeno pretočilo u novi zakon o radio-difuziji. U povodu Zakona o javnom informisanju i svih tokova demokratizacije, rekao bih da bcležimo i jcdan minus i po sadržaju zakonskog teksta a mnogo više po načinu na koji je donet. Znam da je donet u parlamcntu, da su poslanici o njemu raspravljali i izjašnjavali se, da su prcbrojani glasovi i da mi ne možemo ulaziti u to kako

46