RTV Teorija i praksa

januara u direktnom prenosu konceraia posredstvom Evropske radio-unije, iz deset gradova u kojima je Mocart živeo i stvarao?! Napisala bi, ponovo, uveren sam u to, i ovo: „...Mocart je sagoreo u umetničkom vrenju i stvaranju. Geniji gore i sagorevaju! Znate kako glase Ničeovi đivni stihovi: ’Što taknem, to zaplamti, žlo za sobom ostavim, to je pepeo’...Mocart prema svome geniju i prirodi mogao bi reči: ’Što taknem, zazvuči, što za sohom ostavim, simfonija je...’” Posredstvom nezamenljive Stereorame Radio Bcograda i ne samo ijubilelji i požtovaoci Mocartove muzike - ko zna koliko miliona Ijudi - 27. januara 1991. uklcsali su u svoje uspomene i pamćenjc pomenuti „Svetski dan Mocarta”. Iz koncertnih dvorana i operskih kuća Praga, Drezdcna, Beča, Mantove, Augzburga, Pariza, Londona, Haga, Bratislave i Salcburga navirala je mocartovski raspevana plima zvukova i glasova, mciodija i rilmova, hiljada i hiijada notnih znakova, ož.ivljenih znanjcm i darovitostima nebrojenih muz.ičara, pcvača i dirigenata. Uislinu, bio je to možda najveći praznik muzikc u ovom veku, dostojan i pravi spomen na stvaralaštvo Volfganga Amadeusa Mocarta, ali i veličanstvcni dokaz mogućnosti i moći savremenog radija, elcktronikc i radiofonije uopšte. Islog dana, na talasima Prvog programa Radio Beograda emitovana su i sto pcdcscta Zvučna podneblja, koja ureduje i vodi Vida Korać. Po njenim rečima, taj mali jubilcj posvcćen jc bio vclikom jubileju Mocarta, pa su lime i Zvučna podnehlja na svoj skroman način ukazala na tvorca muzikc koja jc „otelovljenje svih inslrumenata, žica, mclala, suhog drveta”, a čija su znamenja mocartovski prcpoznalijiva, neponovljiva, ncodoijiva. RASPEVANI I RASKOŠNI ZVUCI Šta u slvari značc dircktni radijski prcnosi i koliko su oni, kada jc posrcdi umclnička muzika, važ.ni i nezamenljivi u zadovoljavanju intcrcsovanja

63