RTV Teorija i praksa

prvi začuti dopisnici, da će sa svojim malirn elektronskim napravama u ruci uvek biti „па licu mesta”, posvednevno izloženi čak i nepojmljivim nedaćama, tcgobama pa i zverskim nasrtajima kako na smisao i ugled profesije, tako i na njihove glave. Takvih primera samo u prvoj polovini aprila 1991. bilo je tušta i tma, ali, ni po cenu života dopisnici slušaoce nisu ostavljali na cedilu, ne bar u programima Radio Beograda. Slušam ih neprestano, zamišljam u kakvim se sve neprijatnostima i ncvoljama nalaze, znam kolike napore i požrtvovanja ulažu u predanoj službi pozivu kome su se posvetili, osećam da su učestalo i neizbežno najneposredniji svedoci malih i velikih Ijudskih drama i sudbine čoveka, u njenim najpotresnijim razmerama - i jedino što o njima, dopisnicima, o njihovom radu i o njima pojedinačno mogu reći i napisati, sadržano je u iskrenom priznanju: hvala vam, svima! ANICA, OSOBENA I SAMOSVOJNA Premijera Zvezdanih časova Dramskog programa Radio Beograda 12. aprila 1991. posvećena je bila sećanjima na Anicu Savić-Rcbac. Scenario Zorice Bečanović i režija Olge Brajović, podjcdnakim skladom dokumentarnog i istoriografskog, potresno i punim opsegom najdubljeg doživljaja posvcdočili su životnu poeziju i tragediju žene o kojoj šira javnost našeg podneblja malo zna, a čije jc dclo u čvrstim temeljima srpske kulture. Anica Savić-Rcbac, bez ikakvog zazora i prenaglašcnosti mož.e se rcći i lako dokazati - naša Margaret Jursenar - umni, nadasve obrazovani i tanani stvaralac, pisac i prcvodilac, ponajpre nadahnut neprolaznim znamenjima i značcnjima hclcnizma, u emisiji njcnom životu i dclu posvećenoj, u nezaobilaznim Zvezdanim časovima Dramskog programa Rađio Bcograda - u lumačenju Majc Bclović i oveće grvpc poznatih beogradskih glumaca, predstavljcna je radijskim slušaocima kao ličnost dostojanstveno osobcna i samosvojna.

72