RTV Teorija i praksa

Stanislavskom. Objavljivali smo i sopstveni list. U oslobođenom Beogradu novembra 1944. pripremamo Analfabetu Nušića. Za nas u to vreme nije postojalo nemoguće, a opravdanja ni za koga nije bilo. Od 1941. do 1944. dakle, ratne godine provela sam na studijama glume, na dramskom odseku Muzičke akademije u Beogradu u krugu „Radoševaca”. Od 1944. do 1945. radim u KUD „Ivo Lola Ribar” gde sam postala reditelj po zadatku. Na Sremskom frontu učestvujemo s prvim mojim režijama: Jubilej A.P. Čehova, Mari, Klopčiča... Vjekoslav Afrić i Raša Plaović 1945. su profesori na Muzičkoj akademiji i podstiču studente da osnuju sopstveno pozorište. Uskoro stvaramo Dramski studio pri Narodnom pozorištu i osnivamo Omladinsko pozorište, a 1946. obnavljamo akademsko pozorište. Sta je suština režije? Ćemu režija? Režija je oduvek potrebna umetnosfi. Geometrija i matematika su sadržane u režiji. Mislim da ceo čovekov vek prolazi u traženju reda, harmonije. U tom pogledu sam u svakidašnjem živolu za urednu kuću. U umetnosti tražimo harmoniju i ravnotcžu. Režija i jeste organizovanje ravnoteže u vremenu i prosloru. Režija organizuje celinu sila koje čine umetničko delo. Kome režirate? Režija prvenstveno služi publici. U predstavljačkoj umetnosti bitna je temporalnost, vreme pozorišta je samo sadašnje vreme. Motiv koji me pokreće u režiji jeste želja za komunikacijom s gledaocem. Glumac za igru uvek ima molivaciju. Ne pravim prcdstavu da bih sebe izrazila. Volim i ostale umetnosti na isli način. Volim da kompozitor misli na mcne. Od kako je zavladala „pcnlalonika” svc rcdc slušam Mocarta. Šta je predmet režije i zadatak redilelja? Režija jcste obraćanje pažnje i trcba da savlada prcdmet i problcmc kojima se prcvazilaze slabe strane

153