RTV Teorija i praksa

Trajanje individualnog slušanja za svaki radio posebno otkriva naviku i afektivnu vezu slušalaca vernih nekoj svojoj radio-stanici. Ali, ako se gleda kumulativno slušanje privatnih lokalnih radio-stanica tokom jednog dana, rezultati su veoma slabi. Najslušanija privatna lokalna radio-stanica u Žirondi u 1983. godini Radio 100 (Grupacija jugozapad) dostiže stopu od samo 24 na 1000 što je malo ako se uporedi sa rezultatima Frans entera (293 na 1000) ili sa nekim periferijskim radiom (RMC) -100 na 1000). Isto tako frekvencija dnevnog slušanja privatnih lokalnih stanica najpoznatijih u Žirondi je u 1983. godini 0,2% za Ključ talasa (Clć des ondes) do maksimalnih 2,5% za Radio 100 i 2,7% za Radio Angoru (anketa IFOP-ETMAR od septembra 1983). Slušanost, regioni i socio-profesionalne kategorije Paradoksalno, slab rezultat prodiranja privatnih lokalnih radio-stanica podvlači značaj medija koji predstavlja radio-difuzija: kada 4% Bordoležana sluša jednu lokalnu privatnu radio-stanicu to znači da je sluša 20 528 osoba. Prema ankeli IPSOS 1984. godine (realizovanoj mesec dana pre odobrenja reklama) rezultat penetracije ukupnih privatnih lokalnih radio-stanica u aglomeraciji Bordoa je 23,3%. Slušanje privatnih lokalnih stanica obuhvala 26,9% muškaraca i 20,3% žena aglomeracije, među njima: 52% mladih od 15 do 24 godine, 30,4% između 25 i 34 godine, 14,2% između 35 i 44 godine i 12,7% između 45 i 59 godina, samo 3,6% od 60 i više godina. U 1984. godini konstituiše se istinski slušanje privatnih lokalnih stanica, i pored toga što je rezultat prodora svake stanice posebno vrlo slab. Tu publiku naročito sačinjavaju mladi. Tabela 2 prikazuje rezultate prodiranja svake lokalne privatne radio-stanice koja je slušana 1984. u aglomeraciji Bordoa (sondaža IPSOS). Rezultati prodiranja Radio Fransa i periferijskih radija dati su kao primer. Neke privatne lokalne radio-stanice imaju jači prodor nego Radio Bordo Žironda. Druge postoje tek da ih spomenemo. Dve militantne

41