RTV Teorija i praksa

romskom jeziku bilo jc prvenstveno usmereno na kulturno-obrazovnu funkciju ovog programa, a lek potom i na njegovu informativnu i zabavno-rekreativnu stranu. Tako se emisija Radio Novog Sada na romskom jcziku sastoji od dve trećine govornog i trećine muzičkog dela. Redovni govorni blokovi emisije su iz oblasti obrazovanja, zdravslva, istorije i kulture Roma i vesti iz života i rada Roma. Praksa je da u svakoj emisiji budu po 3-4 gosta s kojima se razgovara o aktuelnim temama i da se predstavi i afirmiše neki pojedinac, Rom, koji se iskazao kao uspešan u svom životu i radu. Uobičajen je i prilog iz oblasti lingvistike i kullure govora. Televizijska emisija priprema se po koncepciji istog tipa sa prilozima iz oblasti obrazovanja, zdravstva, istorije, kulture i vestima iz života Roma kod nas i u svetu. Počelni i završni minuti emisije rezervisani su za muzičke blokovc. Poseban problem pri pokretanju emisije na romskom jeziku bilo je pitanje jezika. Postojale su dileme oko toga koliki procenat romskog stanovništva uopšte vlada romskim jezikom i koliko je on jedinstven i blizak Romima iz raznih krajeva. Opredeljenje za tzv. srednji dijalekt proisteklo je iz činjenice da njime govori najveći broj Roma u našim krajevima, da na njemu postoji najviše stručne litcralure (rečnik, bukvar, gramatika, Biblija) i da će ovaj dijalekl s najvećom izvesnošću biti prihvaćcn kao standardni oblik romskog jezika. Više od šest meseci kontinuiranog cmitovanja programa na romskom jeziku bili su povod za istraživanje o ovim emisijama, njihovoj praćenosti i sadržaju. Ovo istraživanje je prvo u domaćoj istraživačkoj praksi icoje se sistcmatičnije bavi odnosom Roma prema mcdijima, jer uz odnos prcma konkretnim programima nastoji da osvetli i prisulnost mcdija među romskom populacijom uopšte. Njegova pionirska uloga u tom domenu uslovila je prošircnje istraživačkog korpusa i izvesnim javnomnjenjskim elementima. Istraživanje je metodom lerenske ankete sprovedeno u aprilu 1993. godine na osnovu upitnika koji je sadržao 34 pitanja. Istraživanje je realizovano na slučajnom uzorku romskog stanovništva Vojvodine koji čini 235 ispitanika starijih od 15 godina, iz 10 mesta. Kriterijum za izbor naselja u kojima je istraživanje obavljeno bio je dvostruk: regionalna pokrivenost teritorije Vojvodine i zastupljenosl

120