RTV Teorija i praksa

romskog življa u strukturi stanovnika u određenim mestima prema podacima iz popisa stanovništva 1991. godine. Rukovodeći se ovim kriterijumima, istraživanje je realizovano u mestima: Novi Sad, Zrenjanin, Kikinda, Vržac, Beočin, Novi Bečej, Subotica, Novo Miloževo, Apatin i Deronje. Predmet i cilj istraživanja uslovili su način realizacije uzorka, odnosno sprovođenje islraživanja u onim romskim naseljima u kojima postoje osnovne pretposlavke za mogućnost praćenja radijskog i televizijskog programa. Takav pristup omogućuje da se ovim istraživanjen) koje sadrži i javnomnjenjske i socijalne komponente, ali je prevashodno fokusirano na odnos prema medijima i sadržaju medijskog programa namenjenom romskoj populaciji, adekvatno odgovori njegovoj osnovnoj funkciji. Terenski deo istraživanja realizovan je u martu i aprilu 1993. godine. Analiza podataka o ispitanicima slikovito govori o načinu i uslovima života anketiranih Roma, a s obzirom na koncepciju uzorka može se smatrati podrobnim uvidom u stanje objektivno polencijalnog auditorijuma programa radija i televizije među pripadnicima romske zajednice u Vojvodini. Tako uočavamo izrazilo grupisanje u nekoliko kategorija zanimanja: radnici (oko 10%), umetnici-muzičari i pevači (oko 5%) i kategorija "oslali" (oko 40%) u koju su svrslani Romi koji nemaju određeno zanimanje ali obezbeđuju svoju egzislenciju na različite načine van redovnog radnog odnosa. Značajnu grupaciju čine domaćice (skoro 40%), a dosla mali je procenat penzionera i učenika. Generalno posmatrano, više ili manje radno aktivan je znatan deo romske zajednice. Samo 34% učesnika ankete spada u kategoriju izdržavanih lica, dok ostali privrcđuju. Stalno zaposlenih je veoma malo (oko 10%), dok ostali samostalno privređuju - stalno ili periodično. Pod ovom formulacijom svedeni su svi koji manje-više često sami obezbeduju svoju egzistenciju radeći kao sezonski radnici, tradicionalne zantalije, prevoznici, sakupljači sekundarnih sirovina, preprodavci, šverceri itd. O ekonomskom statusu, međutim, potpuniju sliku dobijamo tek dopunjujući ove podatke sa nalazima o porodičnom statusu učesnika ankete. Skoro polovina anketiranih živi u relativno brojnim porodicama (5-7 članova), a još 40% potiče iz porodica od

121