RTV Teorija i praksa

3 do 5 članova. Sasvim neznatan broj učesnika ankete živi u malim domaćinstvima, a oko 10% je iz domaćinstava do 10 ili ргеко 10 članova. Pri tome je najčešća pojava da iz kuće privređuju jedno ili dva lica, a ređe više njih. Nije zanemarljiv ni podatak da je 7,3% učesnika ankete iz domaćinstava u kojima niko ne privređuje, koja su upućena na život od socijalne pomoći. Obrazovni nivo takođe mnogo govori o položaju i mogućnostima za rad i zaposlenje članova romske populacije. Bez osnovnog obrazovanja je preko 66% učesnika ankete, pri čemu je oko 24% nepismeno, a 26% ima samo 3-4 razreda osnovne škole. Osnovnoškolsko obrazovanje ima 26% anketiranih, srednje samo 6,8%, a visoku ili višu školsku spremu 0,4%, što je faktički jedna osoba. Podaci o religijskoj pripadnosti učesnika ankete znatno su uslovljeni lokalitetima na kojima je istraživanje sprovedeno, jer je poznato da se Romi kulturološki, pa ipo veroispovesti, uklapaju u običaje sredine u kojoj žive. O tome govori i podatak da je među anketiranima 80% pravoslavaca, po 10% katolika i muslimana i 0,4% evangelista. Niko se nije izjasnio kao ateista. Starosna i polna struktura uzorka obezbeđuju adekvatno tumačenje podataka i uvid u stavove i ponašanje pripadnika romske zajednice različitih godina starosti i oba pola. Nalazi istraživanja ukazuju na činjenicu da svakodnevni život Roma, koji su učestvovali u anketi, u znatnoj meri ispunjava vreme provedeno uz medije. Program televizije prati čak 95% anketiranih Roma, pri čemu su oni u vcćini redovni gledaoci. Radijski program prati još veći broj anketiranih Roma, tj. može se reći da ga prale bezmalo svi. Ovde je registrovana samo nešto drugačija učestalost kontakata s programom pošto je nešto niža svakodnevna slušanost programa, a povećana povremena. Čitaoci štampe su retki među ankeliranim pripadnicima romske zajednice. Znajući izrazito nepovoljnu obrazovnu strukuru anketiranih kao i ne mnogo povoljnije pokazatelje o profesionalnom i radnom angažmanu, jasni su uzprci izuzetno retke usmerenosti anketiranih Roma ka štampanim medijima. Dnevne novine redovno čita samo nešto više od 1% anketiranih, od toga jedva pola procenta redovno čita i neki časopis. Povremeno čita dnevne novine

122