RTV Teorija i praksa

religijsku, kullurnu), sclckcionira i porodičnu orijenlaciju, socijalni i kulturni dignilet. Aktuelnc društvene, nacionalne i interesne diferencijacije slabe odbrambene mehanizme privatnosti, status porodice (autonomiju) i jačaju potrcbu grupne identifikacijc, a u procesima razdifercnciranja neminovno vode razdruživanju dotadašnjih veza s drugima. Pošto govorimo o komunikaciji, ovde moramo spomenuli jedno od najznačajnijih srcdstava opšledruštvenih vcza savremene civilizacije - medije. I u normalnom stanju, a u poremcćenom posebno, društvcna komunikacija biva u znatnom stepcnu oblikovana posredovanjem mcdija. Ako u normalnim okolnostima mcdij predstavlja sredstvo informacija, instrumenl društvenih veza i opštcnja, njegova informatička prednost i manipulativna mogućnost u poremećcnim društvenim odnosima postaju sastavmi deo otvorenih diferencijacija. Delovanjc medija u ovim proccsima jc u upravnoj srazmcri sa dubinom krize i konllikla u kojc zapada društvo. Funkcija medija se menja, postajc saslavni clcment manipulativnc komunikacijc. Ovim se zaokružuje ambijent društvenc krize, a informacija gubi komunikacijsku vrednost objeklivnih refcrcncija, oblikuje propagandne poruke, protežira "kondicioniranu moć", 4 usmcrava sadržaje i poruke u skladu s voljom i inleresima dominantnih društvenih grupa (vlast, partija, rcligija). U slučajevima oštrijih sukoba (naročito elničkih i verskih) "kondigna moć" (prinuda, sila) kombinovana s "kondicioniranom", posredstvom medijske "proizvodnje" (propaganda, simboli, imperalivne poruke) prisiljava individuumc i zajednicc, i na ovaj način, da napuštaju svoj kulturni i nacionalni idcmitet^ Ovim jc mcdij i neposrcdno involviran u društvcni sukob. Oblast javnog komuniciranja ncposredno je doprincla da se građanima uskrati escncija njihove društvenosti - sloboda koja se sastoji u odsustvu svakog ograničenja. Ljudi su

4 Uporedi: J. K. Galbraith. Anatomija moći, Globus, Zagreb, 1983. Galbrajl razlikuje kondignu moć (primena sile i kazne); komj>enzacijsku (nadoknade, napredovanje, slimulacijc za pokornost); i kondicionitanu moć (subjcktivno nametanje uverenja i stavova s ciljem promene vrednosli i subjektiviteta Ijudi), str. 20-41. 5 Danas su, posredno ili neposredno. na delu svakovrsni prilisci na nacionalne zajednice, porodice i pojedince, od propagande raznih nacionalnih, religijskih i političkihgrupa. do oficijelnih vlasli u bivšim jugoslovenskim republikama. Među aktere ovog kondicioniranja i prisile mediji iraaju posebno i rafmirano mesto.

92