RTV Teorija i praksa

PORODICA - JAVNO I PRIVATNO Kad ispitujemo porodicu ili slanje u porodičnoj zajednici, onda smo usmereni na samu jedinicu društva, njene delove i funkcijc. One se izoštravaju kao porodične intcrakcijc, u većoj ili manjoj meri povezane s društevnim okruženjem. Porodica, čuvajući svoj socio-kulturni identitet, komunicira u društvenom okruženju. Razvijaju se, po različitim obeležjima, njihove uzajamne veze. Dakle, porodica je odavno prestala da bude autohtona zajednica. No, njena unutrašnja sociološka osobina je privatnost, unutarporodična interakcija koja joj određuje i socio-kulturni i psihološki identitet. Privatnost porodice, respekt od okoline ali preko individualnih veza (posla, javnog delovanja), ulazi u razuđenu mrežu društvenih komunikacija. U ovakvim društvenim uslovima odnos između privatnog i javnog se briše. Za razliku od latinskog "privatus" (ličan), Hana Arent (Hannan Arendl) javnu sferu povezuje s priznanjem privatne svojine: društvo je rođeno u času kada su privatno domaćinstvo i njegova privreda postali stvar javnosti. 3 Kategorije koje povezuju ili razdvajaju javnu i privatnu sferu jesu svojina, familija - porodica. Savremena građanska društva su distinkciju javnog i privatnog očuvala, ali je gustina društvene komunikacije svih vrsta, tehnološki i medijski usavršena, doprinela tome da su interferencije javnog i privatnog u različitim sferama porodicu učinile interesno zavisnom. Ta se situacija remeti u uslovima kriza i ratova, odnosno destabilizacije globalnog društva. Kada se ova promena dogodi, društvena komunikacija zadobija diferencirane oblike i manifestacije, disperzira interesne preferencije porodice, čini ih nestabilnim, selektivnim i, po pravilu, suprotstavljenim. Diferencirana javnost, interesi i sukobi remete ustaljene komunikacije privatnog i javnog. U tom, poremećenom miljeu, porodica i njene veze s društvenim okruženjem se menjaju. Autonomnost privatnog narušena je, a razdiferencirana javnost upućuje porodicu na traganje za izborom. Preovađujuća tendencija, bez obzira na njenu vrednosnu i interesnu usmerenost (nacionalnu,

3 Hannan Arendt, Vita aktiva oder Vom Tatigen Leben, Štuttgart, 1960, str. 49-5Z (Citirano prema; Ljuba Tadić, nav. delo, str. 15).

91