SRĐ

— 228 —

Kulturne vijesti Na 26 februara ove godine navršilo se je sto gođina od rođena glasovitoga franceskoga pjesnika Viktora Huga. Taj dan bio je osobito svečano proslavjen u Parizu i Rimu. U Parizu bio je toga dana otkriven ženijalnomu pjesniku spomenik od bronza, koji predstavla Huga iz mlađih godina; nad nim su se nadvile četiri muze, Hugo je kao pjesnik učinio franceski jezik velikijem; negova su djela mnogobrojna i snažna; dao je poeziji Jupkost, sjaj i takav polet. kakav niko prije nega. Hugo je bio pjesnik slobode i socijalne pravde. On je dizao svoj moćan glas za sve one koji trpe. On je bio zaštitnik slabijeh i ugnetenijeh naroda. Srpski mu narod pored ostaloga ostao je dužan za onaj plameni i srđačni apel 1876 godine za prava „junačkog malog naroda". „Huga je postigla — veli jedan ruski pisac — sudbina mnogijeh pjesnika. Predbacivali su mu, da je politički prevrtjivac. Mrzili su ga, kao što su mrzili i negova velikoga suvremenika Heine-a, govoreći za nih, da su izmeti i izdajice. No dobro srce negovo vuklo ga je uvijek ugnetenima i uvrijeđenima. Negova Uil>av bila je na strani onijeh »miserables« (bijednika), koje je on umio naći u svijem sverama, pri svakom režimu, i o kojim on priča u svom glasovitom romanu. On je volio samo one revolucije, kojim bješe temei borba za interese potištenijeh. Eto zašto je Hugo, poklonik napoleonov i rojalista, postao 1849. g. članom zakododavnoga sabora, te iz umjerena liberalca postao krajni republikanac. Eto zašto Hugo ostavla na dvadeset godina svoju domovinu, kad se zacario Napoleon III. i ne će da se koristi pomilovanem. ».Ja ću se vratiti zajedno sa slobodom« — odgovara on na pomilovane. Još od šezdesetijeh godina prošloga vijeka, počeo se je Hugo u nas prevoditi, i veći dio negovijeh romana, drama, besjeda, pjesama i studija izašao je na srpskom jeziku. Negov uticaj na razvitak misli u srpskoga naroda bio je dosta velik. I u Beogradu, srpskomu kulturnomu centrumu, proslavjen je stoti god od Hugova rođena. * Na 6 o. m, navršilo se je pedeset godina od smrti velikoga pisca Nikolaja A'asilevića Gogola, koji je umro u 43-oj godini života u krajnoj sirotini i poremećena uma.