SRĐ

— 306 —

Tih. R. Đorđević, pa pošto je on strukovnak, mi se samo obaziremo na negovu recensiju, gdje se ne samo izrazuje pohvalno o sponienutoniu gospodinu, nego mu još i zahvaluje u ime znanosti, da je tako prodičio naš narod. Vještice su najglavnija raspravica, a ostale su tri podređene prvoj, jer je u prvoj htio da fotogratiše narod. Moreška i Debeli Sudac na o. Korčuli, Bugarije i Narodni Vezovi ovo samo istice kao proste priloge, premda se i ovdje zrcali narodna ćud. I mi smo zahvalni ovomu skronmomu radniku, čije su rađne vazda pohvalne, jer su iz naroda za narod. Sad nam se na novo povratiti na spomenuti kongres. Počasni je predsjednik bio M. Gaston Paris, član Akademije, a predsjednikom M. Charles Beauquier, zastupnik — i pređsjednik društva pučke predaje. U odboru je bilo 36 članova, a poznat nam je pobliže Leger Louis, profesor slavistike u franceskomu kolegiju. Pravijeh je članova bilo 143, koji su zastupali sve glavnije narodnosti, a ovdje ću istaknuti samo Slovene, što se nas tiče: Altehevski J. — iz Rusije. Dr. Bogišić V., kor. Instituta — iz Dalmacije. Karlowicz Dr. Jean — iz Varšave (Pojačka). Dr. Ohrimovitch — iz Galicije. Plauruska Mme "VVanda — iz Varšave (Po].ačka). Pokrowski Aleksander, profesor na universi u Karkovu, u Rusiji. Pontiatine knez, iz Petrograda, u Rusiji. Raffalovich Mme Marie, u Parizu. Trojanović, profesor na Velikoj Školi u Beogradu, u Srbiji. Volkov Тћ., član antrop. društva, u Parizu. Vuletić-Vukasović Vid, nastavnik iz Dubrovnika, u Dalmaciji. Watson Mme. \ г Rusije. Javković Danilo, iz Srbije. Zmigrodski Dr. Mihajlo, iz Suche, kod Krakova, u Galiciji. Ugarsku je zvanično zastupao pristav Budim-Peštanskog narodnog muzeja Dr. Jules Sebestijen, pa je predao odu(u raspravu, a prindoua je samo u kratkoj analizi po M. Paulo Sebillotu (La Continuite des legendes hunno-ougriennes). Dr. V. Bugiel, član autropološkog društva u Beču i etaograf. austrijanskog đruštva, čitao je: