SRĐ

- 767 —

odštetu za zlosretne clogagjaje god. 1806—1813. Sorgova brošura — koju Austrijska vlada, kako priča dum Ivan Stojanovic', bješe strogo zabranila u Cesarevini! —■ ne ostade bez dobrijeh posljedica, koje Dubrovčani ne umjedoše, dakako, upotrebiti u svoju korist. Poznati publicista i poslanik naroda u francuskorn poslaničkom domu, a za vrijeme Directoira cinovnik u ministarstvu inostranijeh djela, Eusebe Salvaerto (177;—1839), podražen Sorgovom brošurom, napisa djelo: ,,De la Civilisation: Venise et Raguse" puno simpatije prema udavljenoj republici Sv. Vlaha. Sorgo mu zahvali otvorenijem pismom u broju 8. januara '836. pariškoga lista „Le Temps". Dirljivijem riježima pomenu nevoljno stanje nekada bogatoga i sretnoga Dubrovnika, zasluge njegove za opštu civilizaciju i njegove ranije sveze sa Francuskom. I u tom pismu spominje Serafina Gucetida, koji je, govori Sorgo, bio zaslužio francusko gragjansko pravo „раг des services importants rendus a Fran<jois ler a 1' occasion de ses premieres relations diplomatiques avec la Porte, ainsi que nous 1' assurent Schoell et Gronovius". Nijesu nam pri ruci istorijska djela na koja se Sorgo pozivlje. Da je megjutijem Schoell u svojoj universalnoj povjesti: Cours d' histoire des Etats europeens depuis le bouleversement de 1' empire romain jusqu' en 1789. izdanoj u Parizu god. 1830. pomenuo Serafina Gučetića, značajno je u toliko što se već tada, tek na osvitku velike l'rancuske istoriografske škole, priznavao rad našega vlastelina u politici Frana I. prema Osmanskome Carstvu. Drugi je pomen našega vlastelina takogjer vrlo značajan. Samuele Romanin, prezaslužni istoričar mletački, ne razdružuje poslanika Laforesta od Dubrovčanina Don Serafina de Gozi kako ga on zove — u pregovorima Frana I. sa Sulejmanom 1 ). Tim je začudnije što se o Gučeticevom radu još tako malo zna, dok se o poslaniku Laforestu ima zahvaliti monumentalnome Charrierovom djelu: Negociations de la France dans leLevant,. djelima G. Marona, J. Zellera i evo sađa Bourrilly-evome imamo ako i ne još potpunu, a to ipak dovoljno jasnu sliku. Mi smo megjutijem uvjereni da pariska Bibliotheque Nationale nije iz-

') ,,Quelle pratietie venivauo oon tutto ardore maneggiate dall' ambaseiatore Laforet e dal raguseo D. Serafino de Gozi". Romanin, Storia doeumentata di Venezia, 1857. VI, 23.