SRĐ

— 881 —

Ć U D. Cud je naj poglavitija poluga u svijem našijem poslima, bilo da kreposno radimo ili se opačinama ml-jamo. Ipoteza o sokovima (humoribus),') o vrućem, studenom, inokrom i snhom nasem sklopu (complexio) stara je kao Ipokrat i Galen, što i današni grcki obicajni nazivi dokazuju :/о'Ц (žuc), [леХ«'.-/а /оаг, (crna žuc), fkiy<j.x (sluz, sluzina). Samo su sanguinici (sanguis = krv) latini, ako se malo i brinu za latinski. Tako imamo četiri vrste ćudi: Sanguinična , prevedimo živahna, holerična to je: srdita, melanholična turobna, i flegmatična mima. Broj četiri bješe zgodan, jer je onda svijet brojio Četiri elementa, četiri doba godisaa i daila, četiri kojenca u čovječjim godinama, četiri nebeska kraja, četiri strane svijeta, četiri monarhije, četiri glavne kreposti i ost. Ali svakako гебепе razlike nijesu jednake u oba spola. Grci, pa za nima i Rindani oštroumjem i doskočicama činili su opazaka o raznijem ćudima, ali Egipćani, — a ko bi se od nih nadao, — uprav su bili udvorni prama ženama. Oni su usporedivali čovjeka s vihrom a ženu s lahorom, čovjeka s gorućijem ognem a ženu sa žarkom svjetlošću, čovjeka s hridima i s morem a ženu s plodnom ravnicom i slatkom vodom. Sve ćudi, pa bile četiri ili više, uprav su ćudine; prava ćud je umjerenost (Galenov еб-лратр^ biva sredni put, što postaje pak aurea mediocritas u svemu, a tad je čovjek naj čestitiji. Srednega vijeka liječnici i filosofi nijesu đijelili ćudi po četiri elementa, nego po planetama i znakovima zodiaka. Srditonm davali su lava i medvjeđa za drugove; sa turobnijem spajali su magarce, sa živahnijem jarce a sa mirnijem svine. Kasnije su opet povratili se na broj četiri i na četiri godišna doba: Zivalina je ćud bila projeće, srdita ljeto, turobna jesen a mirna zima. Živinski i duševni utvrđeni nagoni ili mijena naše živinske prirode koja djeluje na duh i raspoložene nazivjemo ćud ili narav, ali je za to naj boja latinska riječ temperamenat, jer ima u sebi značene ргекаЏпа. Po tome svačija je priroda jezgra, ćud ili temperamenat cvijet, značaj plod; to su dijete, mla-

Ođakle se misli da je postao humor (dobra vo}a).