SRĐ
— 689
Како рак ti krajevi đođu pod vlast dubrovačke republike, ova ih obrati na katoličku vjeru. 1 ) Ovu je okolnost, između ostalijeh našijeh i tuđijeh pisaca, najbo|e naglasio pop Lovro Kukujica u prvom svom govoru na slavu sv. Vlaha, a to ovijem rijecima: ,,Bi li oni (biva Du„brovčani) hotjeli vratiti (čitaj: obratiti) na katoličku vjeru „stanovnike zemalja na novo pridruženijeh svojoj državi, prva „ bi im bila zgraditi na onoj zemlji, megju onijem pukom crkvu „па čast sv. Vlaha, kao tvrgju iz koje sipati prve i napokonje „udarce na krivovijerstvo. Tako postane stolna crkva sv. Vlaha „u Stonu, tako crlcve matice u Slanomu, u Janjini, na Mljetu i „drugovdje". 2 ) Zlamenito je ipak nastojane nekijeli sela, da bi im republika, još po uvedenu latinštine, postav|ala za svećenike Jude vješte ćirilovici, jer glagolica nije nikada do nas dopirala. 3 ) Tako se iz arhivskijeh spisa od 1392. god. zna, da su i sami Gružani imali za kapelana nekog popa Radovana, koji se držao staroslovenske službe. *) Kako je narod srpski svuda i na osobiti način poštovao sv. Petku, tako je i u Gružu postojala crkvica na čast te svetice. Ta je crkvica krasila vrhunac istoimena brda; osnov joj bijaše četvoran, a oltar po običaju crkava stare ruke bio je okrenut prama istoku. Moguće je, da je ta crkvica bila i skulpturskim radnama ukrašena; ali dan danas na žalost nema gotovo ni kamena, što sve kradimice nestade od kako se sama c-rkvica sruši.
1 ) Uporedi: Luccari str. 94.; Appenclini str. 32. I. Ivanović „Pravovjerstvo starijeh mladijem Dubrovčanom na izgleđ" str. 15. i 44.; DegVIvellio op. cit. str. 100; Ida Diiringsfelđ „Aus Dalmatien" III. str. 259.; G. Gjelčić „Diplomatarium" str. 52.; V. Vuletić-Vukasović ojj . cit. 145. 2 ) „Tri g'ovora na slavu Svetog'a Vlaha". U Dubrovniku, 1870. 3 ) . .. „glag'olica pi'ipada Hrvatom (katolikom) a ćirilica Srbom. (pravoslavnim)" V. Jagić u I. svez. Ktiiževnika, str. 338. 4 ) Istina je, da dotični latinski dokumenat donosi naziv: prcsbiter sclavichus; no svakomu je poznato, da taj izraz u dubrovačkijem zakonicima znači uvijek i isklučivo Srbina, srpski, i t. d. OiJŠirnije u „Srđu", br. 7. 1902. Zna se također, da su i Mlečići nazivlali Srbiju Sclavonia, a tako i stoji^u pog'odbama između riih i Kotorana od 1335. g'od. gdje se čita: ,,...in Sclavonia, videlicet хјог totum regimen Rasciae."