SRĐ
— 740 —
dište duhana i veličanstvene zgrade za kasarne domobranstva. U gradu uteme]i javnu opcinsku knižnicu, te je izvojštio đa se otvori obrtnicka večerna škola za šegrte i kalfe; on se navlastito brinuo, da se grad okiti dostojnim hotelom i da se izvedu mnoge druge korisne ustanove. Pravo nam se s toga činilo i dostojno, da Gundulićevo ime, koje je tijesno s gruškijem skopčano, nađe spomena na ovom mjestu. Slijedeći put Batale, na istoj strani, vidi se zgrada, koja od 1833. god. služi za morski lazaret,') a malo daje ostaje i vojnička barutana. Još nam je na ovoj strani od Lapada spomenuti znamenitu vilu vlasteoske porodice Đorđica. Zgrada je iz XVI. vijeka, ukrašena je skulpturskijem radnama, prostranom terasom, arkadama, ribnakom i bašćom, a dotiče se glavice, koja je sva zasađena visoldjem čempresima. Nebo, iliti strop velike dvorane ovog dvorc-a bilo je naslikano od neumrlog Tiziana.' 2 ) U ovom se letištu čuva još i danas prilično bogata knižnica, koja uzdrži i rukopise nekijeh članova iste porodice. Kad se prođe prostrani vrt pojodjelskog društva, odmah se dođe do Jetovnika otaca družbe Jezusove. Ovu udobnu zgradu na dva poda nabavi otac F. Gundulić za odmor učitehma i učenicima nekadašneg jezuvitskog kolegija. Kuća ima velik vrt s ribnakom, s više čatrna, crkvicom i poki ivenom stanicom (lužom). Kad Jezusovci bijahu prognani iz Dubrovnika, 1773. godine, onda ova kuća pređe u ruke otaca Skolopa (pijarista). Na lijevoj ruci onoga, te po moru ulazi u Gruž, ostaje crkva sv. Nikole na škaru, opkojena kućicama i vrtovima. Nekoliko koraka daje, uz samu obalu, diže se krasna vila porodice Natalića; onda stupajući dale put grada, ugleđaju se skladišta kamenog uglena za porabu parnijeh brodova. Tu je u blizini i stanica žejeziiično pruge pruge Gruž-Trebine i Zelenika, a još nekoliko koraka naprijed dolazi se do prvog mula, pred kojim ostaje manastir i crlcva sv. Krsta, do koje se uzdiže granati platan (makjen), što upija vodu, koja se cijedi iz ') Lazaret. ital. lazzaretto, zove se mjesto, g'dje se zaklaiiaju luđi i trgovina (espap), što dolazi iz okuženijeli krajeva. Lazareti na Pločama služili gu za kontumae za trgovce i robu, što su uvozile karavane. ') Yidi: „Dubrovnik" kalendar za 1900. god. str. 106.