SRĐ

— 1001 —

rukom, da svlada sve poteškoće radi stalna posjeđa Konavala, i kad se katolička vjera bila cvrsto uvriježila među onim stanovnicima, koji su, kako je dobro poznato, isprva pripađali pravoslavnoj crkvi, 1 ) moglo se početi misliti o osnivanu raznijeh bratovština, bilo po inicijativi svecenstva, ili po zauzimanu samijeh svjetovnaka. Vajalo je dakle, da se prije svega pretvore pravoslavne crkve u katoiičke, ili da se podignu nove ondje, gdje ih prije nije.bilo, pak da se osnuju pojedine parohije i ka-' pelanije. Kao pioneri, kojijem je bilo da prokrče put za pokatoličene novo pridruženijeh zemala, isticali su se revnošću oci Male Braće (franćeskani, franevci). S toga vidimo, da netom su 1427. god. Pero Lukarić, Mato Đorđić i Federiko Oundulić, u ime vlade dubrovačke, zauzeli onaj dio Konavala, što im bijaše ustupio bosanski velmoža Pavlović, još te iste godine Malobraćani grade manastir sv. Vlaha u Pridvorju, 2 ) a to se zgodi pod arhiepiskopom Antunom da Rieti, koji je takođe bio sin reda Malobraćana. Parohija pak sv. Srđa i Baka bi osnovana 1584. godine,®) a to pod arhiepiskopom Rafom de Bonelli iz Barlete, dok na Stravči paroliija sv. Đurđa bi postavjena stoprv 1620. god. Isto se tako postupalo i u Cavtatu, biva, prvo se nastaniše Malobraćani, pak se tek docnije uredi i parohija. Godine 1484. vlastelin Frano Gučetić, prozvan Sirić, podiže ovdje manastir Male Braće na čast Gospe od Snijega, 4 ) a da je parohija

') Appendini I. str. 32. — Engel, str. 160. — Ivanović, str. 43. — Kuzmić str. 13. — M. Ban „Zercalo poviesnice dubrovačke" str. 146., gdje se između ostalog'a eita: „.... oni su (t. j. Dubrovčani) preveli sa grčke na rimsku cerkvu žitele Ivonavala i Rata". 2 ) Canalium Conventum S. Blasij Fres. fedificaverunt. cum »lemosinis, et proventibus Bastiarum Oanalium An. 1427". Iz starinskoga rukopisa moje zbirke. 3 ) Bulla instit. Parochise S. Sergij in Canali a S. Matteo Stephani de Gradi dotante. — D. C. 1584 in 88 f. 110. 4 ) „Epidauri Conventum S. M. ad nives sedificavit Nobilis vir Fran.us đe Gozze, dictus Scirich ех proprio ere, ibidem re.pto (ut majores tradunt) ibiq. est sepultus ante Altare Majus, Cujus principium et sedificatio fuit anno 1484". _. i z naz. izv. — Uporedi: Kuzmić, Cenni stor. sui Min. Osserv. di Ragusa str. 26. /ЛОКл 62