SRĐ

— 95 —

OCJENE I PRtKAZI. La Grande Encyclopedie. (Velika Enciklopedija). — Ovo ogromno djelo koje resumuje sve znane [udskoga uma i na kome su za dvadeset godina radili do cetiri stotine najvećih naučnika iz svijeh krajeva Staroga i Novoga Svijeta, izišlo je dovršeno ovih dana u Parizu i iznosi trideset i jednu knigu u ogronmom formatu. Od poznate prve francuske Enciklopedije koju su uredili i izdali još Diderot i D'Alembert sa 40 suradnika, Francuzi su i do sada imali razaih viših i manih slicnih djela. Nijemci imaju svoje Lexikone, a Englezi slavnu Enctjclopaedia Britannica, ali 1885. godine, društvo francuskih naučnika, umjetnika i kniževnika, pod predsjedništvom slavnoga hemi6ara Berthelot-a, zače velicanstvenu misao da dadne ovo djelo, koje će na kraju devetnaestoga vijeka da naj jasnije pokaže sav put koji je prešao Judski genij u svojoj neprekidnoj evoluciji, i da đadne Enciklopediju koja će nadmašiti sve druge. Taj plan je s početka prim[en svugdje s neprikrivenim skepticizmom i otvorenom reservom, i pored svijeh i najozbijnijeh imena koja su se založila za taj naporni posao. Danas stojimo, poslije 20 godina, pred ovim kolosalnim djelom gotovim i pristupacnim svima. U trideset i jednoj khizi svi su članci iz pera specijalista: Levasseur, za geografiju i demografiju, Glasson za pravo, Jyri za historiju sredhega vijeka; Munz za umjetnosti; Berthelot za fizicke nauke; Marion za filosofiju i pedagogiju; Brunetiere za kniževnu kritiku i kniževnost vijeka Louis-a XIV-og. Tako su članci o policiji iz pera poznatoga šefa pariske policije Lepine-a. Još više: svi naucnici pisali su sami članke i izvještaje o onome što su sami pronašli i dali nauci. Osim svega toga, Enciklopedija se sačuvala (a ovo je bila jedna od ogromnih teškoća) od netolerantnosti u pogledu ove ili one doktrine, ili ovog ili onog pisca. Primjer tolerancije koja priliči ovako monumentalnom djelu pominemo ovaj: pored članka o Hristu i Hristovom životu koji je napisao Verne, najoštriji pobornik racijonalističke kritike, dolazi članak Oca Didona (abbe Didon) s hegovom katoličkom doktrinom o istom predmetu. Taki su primjeri bezbrojni. U opće, ovo kolosalno djelo sa 200.000 članaka, sa 12.000 ilustracija, 150 geografskih karata, s imenima najvećih pisaca,