SRĐ

— 363 —

jući ga oko sebe. Tako su isto rađili i barjaktari sa svojijem barjaeima, velikom liitrinom motajući ih oko sebe, prebacujući ili iz jedno u drugu ruku i vijući ih svakojako. Kapetan, momak negov i četiri barjaktara klanali su se pred knezom na španolsku. Tri puta sva ova vojska obiđe grad, uz neprestano puchavu pušaka i vijane кораја i barjaka. Pred dvorom se opet zaustave i puste u srijedu tri prerušena lica: Coroju, Vilu i Turicu, tri mitološka božanstva koja su pored Eskulapija štovali tokorse Epidavrićani pod imenom Davora, Baka i Zorane, sve dok se ne obratiše na kršćanstvo. Ti vajni bogovi kasnije su služili rugu i snhjehu o pokladima i o nekim drug'im svecanostima, kad bi ih pratili sviralama i bubniina. Davor ili ti Turo, gorostasne visine, bio je vođa. Imao je konske kosijere i velike zube; čelo mu bijaše golo i slično čovječjem. Za nim su hodila druga dva lica, jedno koje je predstavjalo Baka ili ti Coroju s kitom cvijeća u ruci i s vijencem od nilade lozovine na glavi, a drugo, po ženskome obliću i po lukuj kojim bijaše oružano, poznalo se da je Dijana ili Zorana, ili ti, kako je narcd naprosto zvao, Vila. Kad ovo trojstvo dođe pred dvor, gdje je bio knez, vijeće l poglavarstvo grada s ogromnim mnoštvom naroda, zametne nekakvu prostu narodnu igru. Iza igre dode na red glavna tačka programa: boj. Vojska se razdijeli u dva neprijatejska tabora i zametne boj. Kontra-kapetan navali na velikog kapetana, a ovaj se kopjem i štitom obrani i odvrati napadaj. Bitka je trajala sve dok veliki kapetan svlada kontra-kapetana; a narod, koji je s napetošću gledao borbu, stade kao iz jednoga glasa klicati velikom kapetanu. Pošto pobijedeni kapetan preda velikome kapetanu svoje oružje, ovaj. otide knezu i slavodobitno reče mu: „Presvijetli knežc, dobili su naši; sve je mirno." Burno klicane pozdravi ovu vijest velikog kapetana; knez ga bjepo počasti, te će u pratni svojili savjotnika u dvor. Suton je već prekrio prirodu, Dubrovnik je vas u ognu, pred rastvorenim crkvama gore đuplijeri, a na prozorima gradskijeh kuća bijele voštanice. Na glavnu ulicu navrvio silannarod i gospođa, pa se šetaju i živo medu sobom razgovaraju.