SRĐ

— 571 —

skoj, kojoj je i sad »Bog visoko, a саг daleko«. Negova jeremijada ne će biti bila uzaludna, jer je poznato, što je Srbin u robovanu mislio o Dubrovniku, pa evo mišlena (g. 1775.) vladike Save Petrovića: »Ваша славна република зна да е све господство i слава сербска пала: и нигцо Bie остало до nact како едатњ neieTb на nact свиетв: гцо игце, може се сербска землн с вама похвалити 1 )« Pod g. 1690. riječ »Graecia« u Leopoldovoj poveji pisac dobro tumači Maćedonijom i Albanijom, jer je tu Grčka, kako i g. Đ. opravdano misli, uzeta u širem smislu. Ko je imao prilike čitati razna »elučidarija« još iz inkunabulskoga. doba štampe, biće češće zamijetio »Macedonia e vna regione della Grecia fra la Tracia, e la Tessaglia«. Pa napokon, sa šta i tragati po starini, kad se tako učilo još dvadesetih godina prošl. vijeka u austrij. gimnasijima 2 ) po mletačkoj krajini (VII. Grecia. Dessa b composta di cinque provincie, che sono la Macedonia, 1' Albania, la Jannina o Janinah itd.). G. Đ. je svuda nastojao iznijeti osjećaje ludi iz krajeva, o kojima govori. To je dobro, ali, mislimo, mogao je mnogo puta te tvrdne potkrjjepiti dokazima pisaca iz zapadne. Jevrope. Pomenućemo n. pr. ćirilovicu. I Sišmanov iznio je iz jednoga rukopisa 18. vijeka ovaj podatak: »Кои извади бугарската книга? — КирилЂ философт.«. Podatak, sam sobom, hramje, jer možemo navesti stotine primjera iz naših }etopisa, gdje uvijek stoji: Eh л-ћто. scns. напнслше « слокеса срЕСвааКирилолш философол\к. ра makar i bio dodatak о\'чнт«л1ел\к (зика клкглрскаго, при цари грчаскол\к /Пнуаилб н 0(одори л\ат{рн «го 3 ) А evo sličnih primjera iz zap. Jevrope. God. 1581. Angelo Roccha, po informaciji, što ističemo, Dubrovčanina Marina Temperice, piše 4 ), da je sv. Ciril izveo »srpsku« azbuku, pa da se ona i u Bugarskoj upotrebjuje (Sanctvs Cyrillus, quem Seruiani Alphabeti Inuentorem fuisse docet Inscriptio ... Hse

') Arhiv za povjestnicu jugosl. III. (1854), str. 136. ') Compenđio della piu recente Geografia ad uso dei ginnasj delle provincie Venete II. (Venezia 1823), str. 120. s ) Starine 13 (1881), str. 175. ') Bibliotheca Apostolica Vaticana (Romae 1591), str. 170-1.