SRĐ

- 782 -

DUBROVAČKE ZMIJE d) — Baldo Kosić. —

Prirodnaci, ofiolozi, dijele zmije (ophidia) po vrsti i položaju nihovih zuba u podredove: Solenoglt/phia, Protereoglyphia, Opystoglyphia, Aglyphodontia i Pteropoda. Ovaj posjedni podred osniva se, osim na zube, i na druge haralctere. Od tih podredova dva nijesu zastupana u Evropi, biva podred Protereoglgphia i Pteropoda. Zmije pođređa Solenoglgphia (tubularni zubi) vrlo su otrovne, zubi su im na nepcima (palatini) i na vilici (mandibula) maleni, učvršćeni i nazad okrenuti, dok na kratkoj i šupjoj kosti g'oriie čejusti (maxillare), na prednoj strani gubice, imaju dva duga, tanlca i gibjiva zuba. Ovi zubi ukrivjeni i kao igla zaoštreni šupji su unutra (tubularni), te se u nih izlijevaju osobite žlijezde, koje, budući pune otrovne tvari, ova će kroz zub netom se stegne žjezdano tkivo, što se dogodi kada zmija otvori te zatvori gubicu da što mu drago ujede, te tako biva da je otrov uštrcana i u rane što zmija životinama učini ugrizom. Otrovni zubi, kako se reklo, gibjivi su: kada zmija drži zatvorenu gubicu, oni joj stoje među kožicom kao u kućici, položeni pri gornoj strani gubice, na nepcu (palatu), a netom gubicu otvori, ti se zubi napere; jer u ovili zmija gubićin je koštani sustav sastavjen tako, da, kad otvore gubicu, njeka vrsta poluge, da tako rečemo, djeluje na otrovne zube, a u isto doba stezane okolišnoga tkiva na otrovne žlijezde, te tako otrov boje štrcne kroz šup]i zub kada zmija ujede. Kod otrovnili zuba nalaze se neki mladi zubi da zamijene prve, kada bi ih eventualno nestalo. Osim toga, gotovo čitav koštur od glave, a osobito čejusti, vezuje u ovili, kao što i u drugih zmija, vrlo elastično mišično (muskulozno) tkivo, uslijed čega se nihovo žvalo može izvanredno raširiti, te tako životina progutati mnogo debjih tvari nego što joj je i sama debjina tijela.