SRĐ

— 891 —

pola globe išla je općinu a pola stražare one nooi; kapetani su iniali da razoružaju svakoga, koji se obnoe skitao oružan, inače da ga tuže knezu i da ga oglobe sa pet perpera; hvatali su, zatvarali i predavali knezu lupeže; lupeštinu, koju bi našli u lupeža, otimali su i predavali knezu. Globili su perperom onoga, koga bi obnoe našli bez svjetilke, ali neoružana. Zaplijenili bi vino, za koje nije bila plaćena carina, a pobrali bi jednako i carinu i pohvatali lude i životine, koje su nosile to vino i zadržali bi ih, dok bi u jutro obavijestili kneza; u toliko kapetan imao je pravo da za sebe zadrži polu vina zaplijenena; jednako je postupao i s hranom kriomice unešenom; prestupnike još bi oglobio perperom, od koje ga je išla četvrtina; imao da tuži knezu prodaju kruha i one, koji prodavahu liranu u kuci; i za to je dobivao cetvrtinu globe plaćene. Dužnost mu je napokon bila, da opovidi knezu svaki nered. U tom smislu polagao je i zakletvu. Kako se vidi, služba noćnijeh kapetana bila je preznamenita i mnogostručna u Dubrovniku; nima je država po vjeravala vrlo važne državne posle a nada sve, kad je bila kakva izvanredna pogibao; tada su oni raspolagali i velikijem brojem vojnika; ne može se dakle ni po što omalovažiti nihova dužnost. * * * Zduri ili rivieri bjehu zakleti službenici kneza i negova zamjenika, a imadahu crvenu odjeću. Sitkovilo nihove odjeće tako upadaše u oko starijem Dubrovčanima, da oni onaj pojski cvijet, što se obično zove mak, nazovu zdur i tako se i još zove u Dubrovniku. Primaliu platu i drugijeh prihoda; bješe ih dajbudi dvadeset i četiri i imađahu svoga kapetana. Oni su bili dužni vršiti svaku službu, koju bi irn knez naredio, toliko negovu ličnu, koliko općinsku u gradu i izvan nega; oni su ga (dvadeset i četvorica) pratili u službenijem pohodima; tako isto bili su dužni vršiti zapovijedi vikara ili kojega drugoga državnoga službenika. Oni su čuvali i tražili račune i prava kneževa i općinska; imali su da paze da ne dođu u grad stvari, koje nijesu smjele; proglasivali su naredbe uručene im od kneza, uručivali sudbene i druge pozive i poruke; postavjali su križe na vinograde i zemje. Oni su bili nekako nepovrjedivi u vršenu