SRĐ

— 997

BILEŠKE. KNIŽEVNOST. Svi srpski politički i kiiiževni listovi ožališe dostojno smrt A. Fabrisa. Među prvijem ističemo zadarski „Srjiski Gias" i zagrebafiki „Nori Srbobran", među potonim biogradski „Srpski Kiiiževni Glasnik". U posledlioj svesci ovoga lista (br. 91) g. Pavle Popovio, profesor Velike Kkole i dobar prijatel pokojnikov, posvetio mu je vrlo krasan članak, koji će svršiti u narednom broju. U tom članku je vrlo dobro pogođena slika — i duševna i tjelesna — Fabrisova, a uzgred je tačno osvijetlena i sredina u kojoj ,'e Fabris živio. Taonost u opisivaiiu, vještina promatraria, lakooa i dotjeranost stila podaju ovomu članku pravu kniževnu vrijednost. * — U 23. broju „Бранкова Кола" nalazimo dvije radrie hrvatskih pisaca: „Naja", novelu Sandora Đalskoga (Luba Babića), preštampanu iz „Стражилова" i „Tragiku inteligencije" od A. G. Matoša. U ovoj potorioj pisac poznat sa svoga živahnoga i satiričnoga stila bavi se inteligencijom hrvatskom i srpskom, biva našijem kriiževnicima, pa katkad u ciničnoj šali izreče očitijeh istina, da čitalac ne zna bi li so nasmijao iii bi uzdahnuo. * U 44.-om broju „Brankova Kola" od 17 o. m. prikazana je „Osveta", novela našega saradnika M. de Valois, koja je iz ovoga lista oštampana kao IX kriiga „Srpske Dubrovačke Biblioteke". Svoj prikaz završuje g. M. D. ovom ocjenom: ,,Na ovaj smo način u čitavom đjelu našli dvije strane u pripovjcdačkom talentu nepoznatog - nam pisca. Prva, od koje zavisi ona okosnica, siže, to je invencija; i ova je slabija, i, u koliko je možda pisac početnik, lako se dade razumjeti; druga je: moo opažaria uz veliko razumijevarie za istorijske događaje. Obje je pak moći vezivala jaka inteligenca, savjesnastudija i okretnost u raspoređivariu dosta raznovrsnih situacija. Po ovim odlikama sudeći smijemo se smjelo ponadati, da u nepoznatom M. de Valois-u, ako je početnik, očekujemo naskoro vrio valanog našeg pripovjedača. U to ime: dobro nam došao!" * „Srpski Kriiževni Glasnik" donosi sadržaj jednoga zabavnika koji je prije 40 godina (1864.) izašao u Zagrebu, te se može smatrati pretečom „ Jugoslovenskoga Almanaha". Natpis je kriizi: „Biser. Niz bisera jugoslavjanskoga, zabavnik". Uredio Nikol Stokan, a izdao Vjekoslav Pretner. Povodka: „Narodna sloga i prosvjeta". I. polovina čistoga dobitka posvećena je Jugoslav. Akademiji. Tiskorn narod. tiskarnice Dr. Ludevita Gaja (na vel. 8-ni, 319 str., sa slikom Đona Palmotića i Vatroslava Lisinskog'a). Medu saradnicima pored Hrvata: L Kukulevića Sakcinskoga, P. Prerado-