SRĐ

1007 —

lijarda franaka. Sam će копб zapasti 6u0 milijuna, a ostalo će se potrošiti na uređerie jezera i nataparia gorriega Egipta. Na taj će se naoin dobiti za ratarstvo riekoliko milijuna hektara plodne zemie, koja je do sada ležala pusta i mrtva. * Metrički sistem. — Poznato je da u Engleskoj i u rienijem kolonijama nije još zakonom uvedena metrička mjera. Sad jc parlamenat u Novoj Zelandiji prvi riješio da se zabaci stara, nepraktična mjera a uvede metrička. I u Petrogradu ove će se zime vijećati ima li se u Rusiji uvesti svugdje metrički sistem. ^ * Jezero Cad u Africi. — Francuski su oficiri posledriijeh godina tačnije ispitali Cadsko jezero i utvrdili, da se jezero znatno steglo i svoj oblik sasvim promijenilo. Ima barcm 30 godinai da je taj proces stezaria otpočeo, ali ne napreduje sveđ jednako; regbi da je od 1897. osobito jak. Uzrok je tomu isparivarie i prodirarie vode u zemlu, uslijed čega jezero gubi više vode no što mu pritječe. Kad se to dvoje izjednači, prestaćese i jezero smariivati. * Pradomovina Arijevaca. - Dr. Ludvig Wilser, jedan od prvijeli boraca za ideju da Arijci potječu iz Evrope a ne iz Azije, izđao je skoro, kao plod 25-godišriega proučavaria, opsežnu kriigu („Die Germanen". Beitrage zur Volkerkunde. Eisenach-Leipzig 1904. S. 447), u kojoj na osnovi antropološkijeh, arlieološkijeh i historičkijeh podataka dokazuje tu ideju. Po riemu ima tri soja (rase) judska: homo europaeus (bijeli čovjek), homo niger (crni čovjek) i liomo brachy cephalus (širokoglavi čovjek) i sva ta tri soja Judska nalaze se u Evropi za kamenog doba, kad je već bilo i miješanili rasa: homo mediterraneus i homo alpinus. Miješarie pojma soja (rase) s pojmom naroda i jezika prouzrokovalo je u nauci vrlo žalosnih zabuna, s toga treba držati na umu, da je ,,soj" čisto prirodnoznanstveni pojam, a „narod" jezično-povjesnički, „država", napokon, pravnopolitički pojam. * 200-godišriica lista „Vossische Zeitung". — Na 29 okt. o. g. proslavlena je od riemačkili novinara u Berlinu na svečan način 200-gođišriica izlažeria ovoga riemačkoga dnevnog'a lista. Za ovu slavu spremlena je vrlo opsežna kriiga o postanku i o radu ovoga lista u toku 200 godina. l'ravac je riegov liberalan, kako mu ga jo voliki riemački kriiževnik i pjesnik Lessing u svoje doba odredio. N0VE KftlGE. — Izišle su iz štampe 81., 82., 83., 84. i 85-a sveska (XV., XVI., XVII., XVIII. i XIX-i broj za 1904-u god.) „Male Biblioteke". ~ U 81., 82. i 83-oj svesci štampane su pripovijetke Milana Budisavlevića: ,,U mraku i magli". — 1 т 84. i 85-oj svesci štampana je pripovijetka Lavu Tolstoja: „Jutro jednoga spahije", u prijevodu (s ruskog) Nik. Nikolajevića. Uz ove