SRĐ

— 1080 —

Da zmije dugo rastu, to je poznato, ali ovaj naš kravosac, bilo radi ropstva, bilo radi čega drugoga (liranc itd.), ne saino da u tome ne čini izuzetka, nego regbi da tu naravnu osobinu tjera do krajnosti, jer ne raste gotovo ni malo, te kroz svili ovih 13 godina što je u ropstvu ne znam je li narastao u duJinu kakovijeli 10 cm. Sadamujeoko Г60 m odglave do kraja repa. Ako je ovakav spori razvitak kod kravosaca redovan, da koliko je godina onim primjercima, koji, po svjodocanstvu prirodnjaka, premašuju 2 metra')?kad se još uzme u obzir, da zmije, po svoj prilici, sve to mane rastu što su starije, držeći se da zmije, u opće, ne prestaju rasti za cijeloga svoga života. Kravosac živi po čitavoj južnoj Evropi, na kopnu i na sredizemnim otocima do Sicilije (a vidjeli smo, da ni na našim nekim otocima nije rijedak), ali, progonstva radi ili čega drugoga, nigdje ga nema baš mnogo. Pošto ova vrsta premašuje druge u veličini, te je pravi evropejski orijaš, prosti sejak (a i ne sam sejak) od ne se mnogo straši; kao što se strašio i prije i izmišlao o noj bajke i tamanio je što jo boje mogao, s pukom grehotom, jer je kravosac jedna od korisnih zmija, kojoj su pojski škodjivi miševi najmilija hrana. Neugodni utisak, koji je tim veći, što je zmija veća, nije kod nas opravdan, jer baš od velikih zmija nije se kod nas bojati; a ma strah ne razloži! Ova je zmija poznata od pamtivijeka i misli se da je Plinijev „Воа". Rimski prirodnak, govoreći o noj, kaže, da se hrani kravinim mlijekom; prerasuda, koja je u ono dobabilajamačno već odavna raširena u puku, i koja, kako smo vidjeli, nije ipak sasvim iščezla ni do danas. Više puta motreći navade ovoga živoga kravosca, biva način kojim hvata hranu, kako ujeda i t. d., gledah i mišjah, je li šta slično moglo dati povoda onoj priči u staro doba? Moguće je, da je kakav čoban, sejak ili ko mu drago vidio kravosca, kad je uhvatio kakvu kravu, koja je mimo n slučajno prošla, za vime, koje se smucalo povrh grma, travurine

dva kravosca izvan ložnice; stojahu vanka po nekoliko ura. — Crnokrug je pak gotovo uvijek nadvoru a tako i sopuja. ') Gosp. Hirc veli, da je kravosac 5-7 stopa dug; De Betta Г50 do 2 m.; Brehm Г80 do 2'20m. i t. d.; u oatalom bi se moglo sumiiati, da je'ova vrsta nekada dopirala i do većih dulina, biva, kađa je živjela u gorama, gdje je u rijetko đopirala čovječja stopa.