SRĐ

— 1100 —

♦ No nijesu samo promjene u Platonu dokaz aktivnosti mjesečeve. Već u prvoj polovici prošloga vijeka Schroter i Gruithuisen primijetili su trajnih i netrajnih. pa i periodičnih promjena na mjesećevoj površini; gođ. 1866. atenski astronom Julij Schmidt opazio je, da jc u Moru Vedrine (Mare Serenitatis) nestalo kratera Linne, a na mjestu liegovu ostala svijetla tačka. Prije tog'a (1855.) engleski astronom Webb obratio je pažiiu na promjene u dvogubom krateru „Messier", a 1877. vidio je H. J. Klein u Kelnu, da je usred ravnice, ne daleko od Velike Jaruge, kod Hvgina, postao nov krater, komu prije nijc bilo ni traga, a kasnije su Thurv u Ženevi i drugi vidjeli sličnijeh stvari. No na mjesecu biva i drukčijili promjena. Neki predmeti, osobito jaruge, otrnu se oku promatračevu za duje ili kraće vrijeme, pa se opet od jednom pokažu kao da su izašli iza oblaka; l'ieki opet mijeriaju svoj sjaj ili šaru kao n. p. Platon, ili onaj vrhunac na Werneru koji je bio riekad jedna od najsjajnijih tačaka na mjesecu pa je sađa prilično potamnio. Sve ovo dokazuje ono što rekosmo na početku o aktivnosti mjesečevoj, da je on, naime, još poprište jakijeh prirodnijeh sila, kojc komešaju riegovom variskom površinom možda još u jačoj mjeri nego li naša zemla. IZUAl I OTKRIĆfl. Humidontat. — W. S. Johnson je izumio aparat, pomoću koga se može podržavati određena vlažnost u kom zatvorenom mjestu i pored л'јеtreria. Opis toga aparata izašao je u „Engineering News". Pokreti higroskopa prenose se automatično na stroj za puštarie pare; što je vazduh suši, otvaraju se više zaklopci i više vodenih para izlazi — i obrnuto. PROSVJETfl. Stogodišriica ruskijeh universitati. — Dne 18-og novembra navršilo se sto godina, od kako je ruski car Aleksandar I. potvrdio рга vila za osnivatie universitati u Moskvi, Harkovu i Kazanu. Ruski listovi slaveći stotu obletnicu ovoga važnoga događaja pomiriu, izmcđu ostalijeh ludi zaslužnijeh za tu stvar, i Srbina M. Jankovića Mirijevskoga, ođlična pedagoga, koga jc carica Katarina II. pozvala iz Austrije i koji sc mnogo trudio oko podizaria narodnijeh škola u Rusiji. * * * Svjetska izložbu u Sen Luju. — Kod svijeh zlokobnijeli predskazivaria ova izložba zatvorena je sa viškom od 20.000 funata sterlina, đakle sa dividendom od 6"/o- Izdaci su iznosili sedam miliona funata. Vlađin predujam od 200.000 funata vraćen je. Izložbu su posjetili 19 miliona judi. * # Nobelova nagrada. — Ovogodišria Nobelova nagrada od 140.858 kruna bila je podijelena ovako: