SRĐ

— 240 —

P0ZIT1VIZAM U UMJETNOSTI. — Saopćio Dr. Torkvato. — (2) lz pozitivne filozofije razvila se je uz romanticizam, i druga kniževna struja lcoja je za neko vrijeme prednačila u modernoj literaturi: Naturalizam. Naturalizam je također poprimio znanstvene ideje Enciklopedista i teorije političara francuske revolucije; on je krvni neprijatel Romanticizma; preporuca specijalnu svoju teoriju i stavja se pod neposredno okrije znanosti. Naturalizam ne da umjetniku pravo da preoblici ideju filozofa pa je uzme kao svoju. Emil Zola, kniževnik naturalističnc dogme, nc priznaje da se umjetnik može odijeliti od znanstvene teorije. Promatrane i vjerno iznošene stvari, haraktera i uzora mora biti glavni cij umjetnika. Od romanopisca zahtijeva da ne bude prosti lironičar činenica i običaja svoga vremena; od dramatskog pisca traži golu i čistu predstavu života; a od pjesnika ali naturalizam nije imao svojih pjesnika. Jean Richepin u žestokom svome djelu ,,La chanson de Gueux", koje je imalo biti pjesničko vjerovane naturalizma, bio je romantik revolucionarnog duha, i ništa više. I ako je Emil Zola bio teoretičar naturalizma, on opet nije negov začetnik; a i on sam, boreci se proti romanlicizmu, nazivje Balzaka ocem modernog naturalizma. Kada bi htjeli ići do sitnica, mislim, da bi se lako dala braniti elegantna teza, da su prvi naturaliste bili Aristofan i Plaut, a pjesnik naturalizma Marcijal. Dramatski auktori naturalizma, mnogo prije Balzaka, bili su Machiavelli, Aretinac i Marlo\ve. Prije nego je Zola formulovao filozofsku teoriju nataralizma, naturalistična škola imala je remek-djela: „Robinson Crusoe" od De Б"оеа; „David Copperfield" od Dickensa ; „Ргоmessi Sposi" od Manzonia; „Реге Goriot" i „Cousine Bette" od Balzaka. Ali naturalizam naše epohe, obzirom na formu i fllozofiju, začeo se u Engleskoj. Buckle u svojoj „Povjesnici izobrazbe" trudi se da dokaže, kako je vjerski duh bio protivan svakome razvitku Judstva,