SRĐ

— 432 —

Pri takim prilikama, a pri Fortisovim uplivnim znancima, nije ni nemu moglo biti teško dobiti dopustene pohađana prirodoslovnih predavana na mjesnoj (padovanskoj) universitati i dobavlana kniga o tim predmetima. Fortisovo se istupane iz Augustinovog reda može u opšte lako objasniti: s jedne strane, više pozitivnim pravcem negovih umnih naklonosti, kao i živahnošću i nezavisnošću ćudi, a s druge, duhom ondašheg vrcmena, punim novijih pogleda na nauku i na oblike društvenog života. Oni polažahu od filozofsko-kniževnih krugova francuskih. Pošto su nove ideje, koje pokretahu, a često i drmahu, francuskim narodom u ХУШ. vijeku, prodirale čak u osamjene tvrde aristokratske zamkove Nomačke, bilo bi čudo, kad one ne bi prodrle bile još većom snagom u etnografski i kulturno srodnu Italiju. Mleci, onda jedan od glavnijih političkih i kulturnih srcdišta u Jevropi, predstavjahu veoma blagodarno po|e novim idejama. Ovdje su te ideje nahodile osobita odziva ne samo kod kriiževnika, nego i kod nekih plemićkih razreda s kojima je Fortis bio u doticaju. Kolebane koje je moralo nastati, usred takih prilika, u duši našega mladog vatrenog kaluđera, cija je atmosfera bila prožeta mislima ondašnih enciklopedista, nije rnogla svršiti inaće nego istupatiem negovim iz dotadahe sredine. To se je u istinu i dogođilo .... Ali koje godine'? Pošto je, pod više pomenutu pjesmu svoju, u knizi „Oomponimenti poetici itd." uza svoje ime napisao i naslov „padre", jasno je da je on još 1768. god. pripadao Augustinovu redu. A, kako sam kaže da je maja mjeseca 1770. g. već bio kao putnik-istraživalac na Oresu 1 ), ocevidno je da je on negdje u tome kratkome razmaku od jedne ili dvije godine (1768-1769) bio sekularizan. Svakako bi zgodno bilo, prijo neg što se posve odviknemo nazrijevati ga u mantiji, da doznamo u kome ga je steponu redovničkog rukopolagaiia zatekio oslobođehe od kaluđerskih zavjeta. Premda se i ovdje naši izvori odlikuju mučahem, mislimo ipak da ni to nije teško, bar približno, odrediti. Fortis je ostavio red — kako već viđjesmo — 1768-e ili 1769-te god., a kako je roden 1741., bilo mu je tada već 27

') Saggio di osservazioni sopra le isole di Oherso ed Ossero str. 1.