SRĐ

— 434 —

kosti, zemni slojevi, okamenine, kršcvi, pee'ine, jezera, itd. Uprav zbog fosilnih kosti negov je put u Kvarner, u glavnom i preduzet bio, „јег — sam kaže — da su se u prirodoslovnom svijetu bili prosuli svakojaki glasovi o niliovoj neizmjernoj količiui, obliku, proishodu itd. (ibid. 92).') Kniga je posvećena engleskom lordu Ivanu Bute Stuartu, koji mu je po svoj prilici bio i sredstva dao za to preduzeće. Primjer je ovog inostranog mecena imao, regbi, uticaja na odluku mlctačkog senata, koji mu učini mogućnim da nastavi svoja izučavana i po Dalmaciji. Plod se toga produženog putovana pojavio u više oznaбепој knizi izdatoj 1774. god. U glavnome on je na svome putu po Dalmaciji izučavao i biježio istc predmete, ali opširnije; ovdjc se on među ostalim bavi i tokom rijeka, a uvršćuje i svoje znamenite: „Costumi dei Morlacchi", kojima dođaje jedan ogled narodnog našeg pjesništva. Osim toga on daje znatan broj podataka o dalmatinskoj slovinskoj kuiževnosti, o odlicnim Dalmatincima; objelodanuje, šta više, u cjelini neizdani do tada „Iter Buda Hadrianopolim" iz XVI. vijeka poznatog ostrogonskog nadbiskupa Ant. Vrančića ili Veranzia iz Sibenika itd. Ali opet i ovdje izbija na površinu negova pretežna naklonost k opažanu pojava, koji se odnose na okamenine, fosilne kosli, zemalske slojeve, položaj planina, tečaj rijeka itd. tc padaju u krug veličanstvenih nauka o sastavu i historiji zemjine kore, koje su se tek nekoliko godina poslije hegove smrti ustanovile kao prave određene паибпе struke. Od docnijih negovih radova na poju prirodnili nauka napomenuti nam je samo: „Lettere geografico-fisiche sulla Calabria e suila Puglia." (Napoli 1784), jer su posvećene dubrovačkome vlastelinu Tomi Basegli. U naučnom su se svijetu negova opažana i posmatraha držala u opšte za dosta teine|ita, pronicliva i tačna; negovi zakjučci za logične i korektne. U svojojoj struci on poštuje ') Ovom prilikom formuliše on jedno znatno pravilo nauonog postupaiia za ono vrijeme proizvolnih i fantastionih zatjučaka o predmetima i pojavama u samim prirodnim naukama. „Metoda je jedina, veli 011, osobito za složene i zapletene slučajeve, opisati tocno, prosto i podrobno sam predmet ili pojav, ustežuć se, na prvi mah, od svakog zakjučka, konjekture itd." (ib. 102-103).