SRĐ

6

PAD REPUBLIKB DUBROVAČKE

89

čane a zvono, koje uprav u onaj čas naviještaše večernju Zdravu Mariju, naviješlaše i skončanje dubrovačke slobode. Vojniei se namjestiše po manastirima, crkvama i kućama da počinu. Dubrovčanima osvanu 28. maja, to jest sutradan, proglas Loristonov. On prigovaraše Dubrovniku da je svojim spletkama pod zaštitom neutralnosti postao opasnim Francuzima i javljaše da je zapremio republiku da zapriječi dalje spletke. Tako je ovaj dan republika umrla u naručju Franceza, pošto je bila odbiia možda sličan zagrljaj Rusa. * * * Za pomen ovoga kobnoga događaja odbor građana odredi dan 28. maja a općina izdade proglas za pomen. Odbor se zatim obrati oglasom na sve Dubrovčane za pobiranje prinosa na korist Zaklade za ispitivanje historije dubrovačke, koja bi se imala ustanoviti. * * * Dan pomena. U jutro grad se poče svijati u crninu. Općina i društva viju zastave na po stijega i razastiru crne sagove niz prozore. Fenjeri su obaviti crnim velom. Trgovci zatvaraju dućane. Malo pi'ije deset sahata dolaze ponapose stare bratovštine pod svojim barjacima ovitim crnim velom i pojedina društva; i srpska i lirvatska muzika, ali nema sviranja, jer je dan žalosti. Odaslanstva i starješinstva stupaju u crkvu, ostali kako mogu, jer je crkva malena. Načelnik Dr. Cingrija s upravom i s općinskim vijećem na prvom su mjestu. Do njih su zastupnici i odaslasnici susjednih općina, zastupnici trgovačke komore, bolnice, odaslanstvo srpsko-pravoslavnog opštestva i izraelske općine, predstojnici starih dubrovačkih bratovština i predsjedniei mjesnih društava. Mnogo svijeta još dolazi u sv. Vlaha, gospođa i djevojaka, staraca i mladića; gospođa i staraca iz vlastoskih porodica i građanskih kuća. Pred crkvom i na Placi mnoštvo je svijeta, jer je svak hotio da oda dužnu poštu starom Dubrovniku.