SRĐ

135

podiže zapovijedi nove etičke nauke. Već 604. poslije Hrista prestolonasljednik Shotoko u drugom od svojijeli sedamnaest članaka o rnoralci ovako se obraćaše narodu: »Obožavajte žarko tri alema. Tri su alema Buddho, Nauka i Red. Oni su posljednje utočište cetiriju priroda bića i osnov svijeh zemalja. Koji naraštaji, koji ijudi ne bi imali poštovati ove doktrine ? Malo ima ljudi, koji su u svemu i sasvim opaki; može ih se poučiti i dovesti da slijede Nauku. Kako bi ih se moglo pravo odgojiti drukcije nego utočištem u tri alema?« I Nauka se širila, i Japan se pokrivaše manastirima, kipovima i simbolima nove religije. Sam car Shirakava (1173-1186) dade da se učini na čast Buddhu 5470 slika, 127 velikijeh kipova, 3150 kipova prirodne veličine, i 2930 manjijeh. Ali s rasprostranjenjem dođe jednakijem krokom izrodenje, te je bilo vremenn, kad kaluderi na tunike pripasaše sablje samuraja i stoga pravedno dopadoše pod gospodstvo građanske vlasti. Ali sjeme dobre Nauke bijaše međutim palo po svoj zemlji i rodi i rađa izvrsnijem plodom. U sadašnjosti Buddhizam u Japanu zastupaju dvanaest škola, koje su među sobom jednoličnije, srodnije i složnije nego što su razni monastični redovi katoličke Crkve, i na narodnu masu imaju veoma velik utjecaj. I zbilja, poslije kratka svjetlucanja Shintoizma, te je popratilo obnovljenje Mikada, u -Japanu je Buddhizam sada, kao što dokazuju statistike i kao što je n. pr. konstatovao i lord Curzon u svojijem Problems of the Far East, stao da iznova i bujno cvjeta, crpeći za to snagu iz intimnijeh korijena, te je bacio u dno japanske narodne duše. Ovaj japanski Buddhizam, kao što ističe Ryauon Fujishima u svom lijepom tomu Le Bouddhisme Japonais, Paris 1889, sa svojijeh knjiga, svojijeb škola, učenosti svojijeh kaluđera, i ost., daleko nadmašuje kineski, koji je prošao kroz velik proces degeneracije, dok na susjednijem ostrvima Dai Nippon-a nauka bijaše tako sačuvana, da sada japanski misijonari opet nose u Kinu one pouke Gotama Buddha, koje Japan bijaše primio od Kineza prije četrnaest vijekova. A divan je i do skrajnosti značajan ovaj fakat, da su unoseći kinesku obrazovanost Japanci malo marili za Konfucijevu nauku, koja je tek služila da pruži napomena za uredan građanski život aristo-