SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

KNJIŽEVNOST. Stritareva sedamdesetgodišnjica. Otrag malo vremena Slovenci su na veoma svečan način proslavili sedamdesetu obljetnieu rođenja reformatora, upravo tvorca, novije slovenačke književnosti — Josipa Stritara. Naj ljepše ga je počastila prijestonica, Ljubljana. Još пш je lani podijelila počasno g'rađanstvo, a sada su u svečanoj sjednici gradskoga viječa, na kojoj je bio nazočan i sam slavljenik, prezvali pređašnje „Spitalske ulice", što vode s „Уеlikoga trga" k Prešernovom spomeniku, u „Stritarjeve ulice". Stritar se je rodio g. 1836. u seocu Podsmreki kraj Velikih Vašča na Dolenjskom; gimnaziju je učio u Ljubljani, a klasičnu fllologiju u Beču. Kao odgojitelj u plemenitaškim porodicama mnogo je putovao po Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Švarcajskoj i t. d., te je tako raširio svoje duševno obzorje i izoštrio svoj ukus. Kasnije je postao gimnazijski profesor u Beču, gdje i sad živi u pensiji. Prvi se je put pojavio u javnosti g. 1866. sa svojim klasičnim uvodom Prešernovim pjesmama, te je tako podao Slovencima Prešerna, koga su do tada vrlo malo cijenili. Radi toga mu Slovenci i nijesu mogli iskažati veće časti, nego što su prilikom njegove sedamdesete obljetnice onu ulicu, koja

vodi k spomeniku naj većega slovenačkoga pjesnika, okrstili njogovim imenom. Stritar je s Jurčičem izdao g. 1868. almanali „Mladika", a surađivao je i u Janežičevom „Slovenskom Glasniku". U g. 1870. počeo je u Beču izdavati svoj list „Zvon", a lim se u slovenačkoj književnosti počinje novo doba. Još godinu prije štampao je svoje „Pesmi". Različite nepredviđene prepone i neprilike prisilile su Stritara, da je nakon prvoga godišnjaka. prestao izdavati svoj list. U g. 1873. izađoše njegov.i čuveni „Punajski soneti", kojim šiba tadašnje prilike. Kad su se duhovi u njekoliko smirili, počeo je opet g. 1876. izlaziti „Zvon", te je izlazio do g. 1880. Sadašnji pokrajinski školski nadzornik, Fran Levec, preduzeo je g. 1881. uredništvo „Ljubljanskoga Zvona", a to i nije drugo, nego nastavak Stritareva lista. „Ljubljanski Zvon" izlazi još, te je sada gotovo najbolji slovenački književni list. U početku mu je bio surađnik i Stritar, ali mu je kasnije, kad je u slovenačkoj knjizi počela nova struja, ustegnuo svoju suradnju. U g 1887—1888 izađoše Stritarevi „Zbrani spisi" u šest svezaka, s kojima je naknadno izašao i sedmi svezak. Jedan dio svojih pjesarna preveo je Stritar i na. njemački (Boris Mirans — to mu je psevdonim — Gedichte, Beč 1877). Josip Stritar piše sada samo za „Družbu sv. Mo-