SRĐ

258

СРЂ. — SRĐ.

(br. 130), koji obojica pobijaju mišljenje Dra. Ivića. — f Albert Sorel. Dne 29. pr. m. umrojeu Parizu historičar Sorel, autor dobra broja historijskijeh, političkijeh i diplomatskijeh radova. Među ovijem su naj poznatiji: „Povjest franceskonjemačkog rata" i veliko djelo u četiri toma „Evropa i franceska revolucija", za koje mu Akademija udijeli Gobert-ovu nagradu. Njegove biograflje Montesquieu-a i Madame Stael odvajaju krasnim stilom kao i poznavanjem lica i vremena. Rodio se 1842. a 1889. postade članom akademije. KULTURNE VIJESTI. Statistika pučanstva. Seljenje u Ameriku. U „Journal des Economistes" piše Gr. Nestler Tricoche, da se je iz raznijeh strana svijeta god. 1905 preselilo u Sadr. Države 1,027,421 iseljenika, od kojijeh je 11,566 bilo natrag odbiveno. Znamenit je broj Rusa: 184,897, što prema god. 1003 iznosi višak od 36%. Drug'i jedan pisac — Sternburg u „North American Review" — kaže, da je od god. 1820 do god. 1870 iseljenje Nijemaca u Sađr. Države iznosilo ukupno 2,368,403 osobe ; od god. 1870 do god. 1903 to je iseljenje poskočilo na 5,138,091, a to čini 25% stranaca od inokupnog pučanstva. — Japanski gubici u ratu godine 1904—1905. Na liječničkom kongresu, koji se je nedavno držao u Tokiju, vidarski general Koike iznio je po službenijem spisima gubitke japanske vojske u ruskome-japanskome ratu. Te su brojke vrio poučne, osobito kad ih se uporedi s onijem od nazad 10 godina, biva za kitajskoga- japanskoga rata.

Za ruskoga-japanskoga rata japanski su gubici bili: Mrtvijeh na bojnome polju • ■ 47,387 Mrtvijeh uslijed rana 11,500 Ranjenijeh, vidanijeh i izvidanijeh 161,925 Umrlijeh uslijed bolesti • • • 27,K>S Bolesnijeli, liječenijeli i izliječenijeh 209,065 Usve dakle mrtvijeh •, ■ • • • 86,0'(5

Prouči li se statistika kitajskoga-japanskoga rata, nahodi se da razmjer smrti za bolesnike i ranjenike dava ove brojke : Od rana Od bolesti

U kitajskome-japanskome ratu god. 1894 1895 • 1. 12,09 U ratnoj kampanji u sjevernomo Kitaju g. 1905 1. 1,97 U ruskome-jap. ratu • • 1. 0,37

To se opadanje smrtnijeh slučajeva ima pripisati boljoj organizaciji zdravstvene službe i razumnoj i tačnoj primjeni higijenskijeh pravila na vojsku. Opaziti je đapače — a to je zaista čudno — da je zdravstveno stanje vojske za ruskoga-japanskoga rata bilo mnogo bolje nego li u vrijeme mira. To sc tumači tako, što je zdravo življenje pod vedrijem nebom dovoljno nadoknađivalo trud. I doista, postotak bolesti za ono 21 mjeseci što je trajao rat dava nam poprečni broj od 8,69 bolesnika na svako 100 vojnika, dok je god. 1902 (dakle u vrijeme mira) u raznijem japanskijem posadama taj postotak bio vrći, biva 10,21 bolesnik na svako 100 vojnika. — Pasji bijes. Evo koliko bolesnika od pasjega bijesa otpada godišnje na poglavite antirabične istitute: Bordeaux 100; Napulj 120; New-York 18 • : Paduva 61 ; Saigon 110; Tuniz 120 ; Tananariva 45 ; Hanoi 257.