SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

261

(munja-vlak), koji se vozio brzinom od 130 km. na uru. Pošto ga upaočiše, on je jurio jošter naprijeda za 1 km. puta. Današnji brzi vlakovi, koji prevaljuju 90 km. na uru, kad se upaoče, jure naprijeda za 360 —380 met. prije no se zaustave. — Pošte. U njujorškoj ,,Review of Review" L. van Norman piše o poštarskijcm uredima u New-York- u, kojije grad — veli — naj g'lavnije sređište dopisivanja u Sadr. Državama. God. 1905 New-York je poprečno razašiljao na dan 2,500.000 što pisama što dopisniea. Naj veei broj novčanijeh naputnica bio je za Inglesku, ali one s naj većijem iznosom bile su za Italiju. Od svijeh svjetskijeh pošta naj bolje je uređena londonska, a njezini su činovnici naj bolje plaćeni. Pa ipak London nema pneuinatičke pošte, kao Pariz, Beč i Berlin. I to će se za cijelo brzo uvesti. Rad. Statistika štrajkova. U ruskoj reviji „Mir Božji" piše V. Totornjanic historijat štrajkovanja radnika u Rusiji. Taj je pokret počeo odma iza velike reforme, a prvi se je put snažno pojavio g'od. 1870 u nevskoj tvornici u Petrogradu. God. 1883 buknuo je u pokrajini štrajk od 8000 radnika, koji se pobuniše za to, što ih je upraviteljstvo tvornice bezđušno globilo, kidajući im ćak do 4°/ 0 od cijele plaće. Oni tad porušiše radionice i strojeve. Vojna sila uguši bunu : njeke radnike osuđiše na tamnicu, a druge u Sibiriju. No kad nemiri stadoše hvatati sve većega maha, poboja se vlada, pa udijeli radnicima god. 1886. novi pravilnik, koji im je davao skoro sve ono što su tražili. U ostalome radnici uvidješe brzo, da je zaluđno l'ušenje tvornica i strojeva, pa se dadoše na mirna, ali zato i češća štrajkovanja. — Evo ta-

blice za upoređenje štrajka u raznijem državama kroz 10 godina : u Ingleskoj 4.533; u Francuskoj 1.198; u Austriji i Ugarskoj 1,187 ; u Italiji 982 ; u Rusiji 1.765. Ruski štrajkači mogu manje odoljcti nego oni u drugijem državama, jer dok n. p. Inglez ustraje u štrajku 34'2 dana, a Francuz 14'3, a 'no Rus ne može već samo 4.8 dana. Duševna kultura. Feminizam. Žene na visokijem školama. Od god. 1900 do danas u samoj je Njemačkoj 46 žena postiglo diplom doktora medieine. Od ovijch su se 6 posvetile zubarstvu, a 40 liječništvu {9 u Berlinu, 4 u Charlottenburg-u, a 27 po ostalijem gradovima Njemačke). — Onomadne opet universitat u Marburgu dala je prvi diplom doktorstva također jednoj ženi, i to . . . . Japanici! G.ca Yada Mata iz grada Kurnoto održala je svoju tezu sjajnijem uspjehom. — Na universitati u Karlsruhe pak svršilaje jedna žena.... farmaceutične nauke s ocjenom 1, biva s naj boljom. — Slijedeći valjda primjer francuske vlade, koja je g.đn Curie — ženu onako nesrećno preminulog učenjaka, tejeskupa sa svojom suprugom otkrio radij imenovala profesorom na Sorbonne-i, i švajcarska je vlada imenovalo g.đu Anu Tumarkin, D.ra filosolije, privatnijem docentom za modernu filosofiju na universitati "u Bernu. — Žene skladatelj i muzike. Ima ili njekoliko, a naj više Francuzica: Augusta. Holmes, Chaminade, Pauline de Thys, Louisa Pouget, Cirandval, g.ce Coclet, Folleville i Dell' Acqua, ova posljeđnja Talijanka; zatim i jedna Norvežica: g.đa Bachu-Groendel. Prve su tri od dulje vremena poznate i naj glasovitije, dokje Dell' Acqua u novije vrijeme stekla glasa sa dvama operetama .