SRĐ
332
СРЂ. — SRĐ.
jesnoj svezi sa citavim narodnim životom, sa poezijom njegovom i sa krvlju posveeenom povješeu njegovom. Bez sumnje, da je i naša narodna nošnja postala iz instinktivni i impulza, ali ih je premašila daleko, u koliko se u toj nošnji lzrazuje izvjesna, na razmišljaju osnovana jaka volja. — Pa kako je divno posmatrati narodno odijevanje i njegove odnose k narodnom Ijubavnom zivotu ! Kako nježno podupire baš taj kroj nagon za uzdržavanje vrste, nagon za ljubavlju! U svijetu Faune viđamo svatovske haljine, gdje sjaju šarama, blijeskom, skladom; samo da se više svide, da јабе zamame. Paralelu toj pojavi viđamo u bujnim našim narodnim vezovima, kojima se draga moma kiti, da svome odabraniku više omili. Koliko je slatke poezije u tome nakitu! Naše djevojke i žene odijevaju se u izvjesne forme kroja, u odabrane šare prama individualnim osobinama koga kraja mile domovine, one umiju divno đovesti tijelo i haljinu u čaroban sklad, pa stvoriti sretne i dražesne odnose među obojeml — One umiju ukusno mijenjati detalje u odijevanju prema praznieima i svecima, prema godišnjem doba i prema duševnom raspoloženju svome. One umiju u izvjesne zgođe primetnuti na običnu nošnju izvjesne nakite, pune simbola i značenja, pune neke intimne finoće. Naša lijepa nošnja u skladu je sa stidljivošću, ona ne iznosi „decoletee", ali baš sa dražesnim prikrivanjen ženskih čara utječe na muškarce neodoljivo kao i sa plemenitim krojem jačermice, tkanice, skuta i t. d. Koliko rafinimenta krije u sebi slatka jednostavnost naših odijela, koliko miline u naj drobnijoj sitnici! Oteti narodnu nošnju kome narodu znači oteti mu narodni život velikim dijelom. Dozvoliti, da propane narodna nošnja, znači neliaj, nerodoljublje u važnoj stvari. U nas se za to ne mari, koliko bi trebalo. Ali gledajmo Nijemce što rade! Imadu udruge za očuvanje narodne nošnje, n. pr. tirolske, donjo-austrijske i alpinske. Premda su te nošnje slavenskog podrijetla, Nijemci ih čuvaju, jer im služe za nakit okolica, koje obilaze turisti i bolesnici čitave Evrope. I u njemačkim krajevima bila se je narodna nošnja već izgubila, ali su je opet uveli bar za praznike, da njome mame strance i da njome kite ubave al-